Kako bi trebala izgledati politika BiH prema teritorijalnim ambicijama Hrvatske i Srbije?

Današnja sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine trebala bi da počinje na Kosovu, u Sandžaku, u Crnoj Gori i Bosanskoj dijaspori i ostatku islamskog svijeta

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je u jednoj emisiji da u BiH ne postoji potencijal za rat ni pod kakvim uslovima, ukoliko manji BH entitet krene u “odvajanje” od BiH.

Dodik je još govorio kako niko ne može iskoristiti Oružane snage, dok on sjedi u predsjedništvu. Interesantno, zar ne? Očito ne računa da bi u istom predsjedništvu mogao biti i uhapšen, a Oružane snage dodatno pojačane i opremljene.

Dodik u svemu ovome pravi jednu kardinalnu grešku. Naime, poistovjećuje Bošnjačku vlast koja upravlja u federaciji i na državnom nivou, sa ostatkom naroda. Tvrdim to, jer malo koji narod u Evropi je podnio žrtvu i ginuo kao Bošnjaci u posljednjem ratu.

Ovakvim sličnim i površnim kalkulisanjem koristio se i Karadžić 1992. godine, da bi Banja Luka već 1995. godine doveo u situaciju da se pakuje za bijeg u Srbiju.

Savez Hrvatske i Srbije i njihove teritorijalne pretenzije nad Bosnom i Hercegovinom

Posljednjih godina posebno je osjetna ekspanzija i koordinisani nastup Hrvatske i Srbije prema BiH.

Glavno pitanje ovdje je koji je naš odgovor kao države-naroda na ovo ujedinjivanje okolnih država?

Balkan je generalno jako plodno tlo za dobro poznatu politiku: “Neprijatelj mog neprijatelja, je moj prijatelj

Prije nekoliko mjeseci je premijer Mađarske Viktor Orban objavio kartu “velike Mađarske“, koja je izazvala burne reakcije u Hrvatskoj i Srbiji.

Karta velike Mađarske koju je objavio Viktor Orban

Reakcije iz Srbije i Hrvatske na Orabnovu kartu nisu izostale,

Povodom karte/globusa na kojemu se vidi hipertrofirana Mađarska, inače nama susjedna i, u novijoj povijesti,…

Posted by Zoran Milanović on Thursday, May 7, 2020
Reakcija Zorana Milanovića na Orbanovu kartu

Reakcije iz Srbije na Orbanovu kartu:

Razlog za ovo je, što se na objavljenoj karti mađarskog premijera današnja Vojvodina nalazi u sastavu Mađarske, dok je karta obuhvatila veliki dio teritorija i same Hrvatske. Sa Mađarskom imamo odlične odnose za koje postoji obostrani interes da se osnaže, posebno sa naše strane.

Mađarski ambasador u susretu sa Bakirom Izetbegovićem poručio je kako “Mađarska smatra BiH svojim počasnim susjedom, iako se ove dvije zemlje ne dodiruju granicom

Dalje, predsjednik Islamske zajednice Mađarske Zoltan Bolek, izrazio je želju i tražio da se Islamska zajednica Mađarske stavi pod pokroviteljstvo Islamske zajednice u BiH. Interesantno je da to do danas nije prihvaćeno i učinjeno.

Generalno, i pored Islamske zajednice, postoji veliki potencijal i zainteresovanost sa Mađarske strane za uspostavljanje šire saradnje sa našom državom. Iako vam to niko neće zvanično reći, motivi Mađarske su očito vezani i za Srbiju i Hrvatsku.

Druga bitna država po samu Bosnu i Hercegovinu je Bugarska. Za vrijeme susreta tadašnjeg predsjedavajućeg vijeća ministara, Denisa Zvizdića, sa predsjednikom Bugarske, Rumenom Radevim, Radev je poručio kako je “Bugarska prva priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine“, čak i prije samog referenduma za nezavisnost.

Bugarska je među državama koje priznaju i podržavaju nezavisnost Kosova. Uopšteno, Bugari do današnjeg dana gaje snove o velikoj Bugarskoj, u koju ulaze i dijelovi Srbije. Stoga nije iznenađujući odnos Bugarske prema BiH i Kosovu, sa kojima nastoji održavati dobre odnose.

Bugarski cilj ovdje je isključivo usmjeren protiv Srbije, sa kojom kroz historiju nema baš odnose za pohvaliti.

Uz ove dvije države, Crna Gora je država s kojom BiH ima nedovoljno razvijene odnose i potencijal za veliki uticaj među muslimanima ove države

Narod i političari u BiH očito ne shvataju važnost Crne Gore, koja je za BiH od presudne važnosti.

Crna Gora je bila prvi front za borbu protiv velikosrpskih ambicija ali i ruskih. Nastojanja Turske da uspostavi bliske odnose sa ovom državom, kroz milionske vojne donacije i investicije u Crnoj Gori vrijedi gledati iz ovog ugla.

Crna Gora je za Srbiju prvenstveno važna zbog pomorskih luka, kojih i Rusija nastoji da se domogne. Posljednji put, kada je Rusija poslala tenkove za Srbiju preko Rumunije, NATO i Rumunija su blokirale ovu isporuku. Iz ovog ugla možete gledati na interese Rusije i Srbije, kada je u pitanju Crna Gora, preko koje nastoje uspostaviti pomorske-logističke linije.

Kada riječ o Turskoj i Srbiji, posljednji put 1999. godine Turska je u sklopu NATO kampanje protiv Srbije bila direktno uključena sa svojim borbenim avionima.

Prema određenim izvorima, tokom kampanje bombardovanja, čak 18 turskih F-16 bilo je uključeno u kampanju protiv Srbije. Ovi borbeni avioni pružali su eskort pratnju američkim bombarderima, ali i direktno bombardovali položaje srpske vojske. Naravno, Bugarska je tada otvorila zračni koridor Turskoj za bombardovanje Srbije.

Stoga, nastojim praktično pokazati višestoljetne ambicije Bugarske prema slabljenju i podjeli Srbije.

Kako bi trebala izgledati vanjska politika Bosne i Hercegovine?

Kada analiziramo sve ove činjenice i događaje, onda je jasno kako za Bosnu i Hercegovinu postoji ozbiljan potencijal u regiji, kojim bi se suprostavila ambicijama okolnih država.

Dok je Hrvatska u problemima sa Slovenijom i Mađarskom, zašto mi nismo uspostavili bliske odnose sa ovim državama? Nakon izjava ministra odbrane Srbije o mogućem ujedinjenju sa manjim BH entitetom, i najava o potencijalnom sepratizmu unutar BiH, diplomatija i politika u BiH morala bi raditi na tome da se što prije u Distriktu Brčko pojača prisustvo međunarodnih snaga tj. djelovati diplomatski-preventivno, pozivajući se na obaveze međunarodnih faktora, zaduženih za osiguravanje mira u BiH.

Brčko je distrikt koji dijeli manji BH entitet na dva dijela, i bez zauzimanja ovog grada, manji BH entitet ostaje podijeljen na dvije enklave.

Turska već duže vrijeme se priprema za jedan ovakav scenarij, počevši od turskih investicija u Srbiji, čim nastoji uspostaviti “meku diplomatiju” u ovoj zemlji, što je Turskoj pošlo za rukom. Turska je potpisala sporazum o vojnoj saradnji sa Albanijom i Crnom Gorom, donirajući vojnu opremu u vrijednosti desetina miliona dolara ovim državama.

Angažman Turske u Crnoj Gori, Albaniji, Srbiji, njene snažne diplomatske veze sa Mađarskom i dobri odnosi sa Bugarskom, su potencijal za Bosnu i Hercegovinu koji čeka da bude iskorišten. Ovim tvrdnjama u prilog ide i izjava ambasadora Turske u BiH, gdje kaže:

“Mi imamo poseban pogled i osjećaje prema BiH. U slučaju bilo kakvog problema ili iznenadne krize, Turska je spremna pružiti ruku pomoći.”

Međutim, sramotno je to da se tek u 2021. godini otvaraju diplomatska predstavništva između Albanije i BiH.

Srbija i Hrvatska iz BiH do danas nisu dobile odgovarajući odgovor na svoje teritorijalne pretenzije. Očito je da dosadašnja Bošnjačka-Bosanska politika nije znala ili nije se trudila na pravi način da odgovori.

Međutim, mi moramo razvijati kapacitete i strategiju, ne samo da se branimo na nultoj tački svojih granica i unutrašnjosti države, već i da budemo u mogućnosti preventivno djelovati protiv ambicija susjednih država.

Današnja sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine počinje na Kosovu, u Sandžaku, Crnoj Gori, među našom dijasporom i muslimanskim narodima širom Balkana i Evrope, nikako u Sarajevu, Mostaru ili Banja Luci.

Autor: F.T

Pročitajte još: Turska politika na Balkanu: Velika Mađarska i velika Bugarska

Podijelite: