Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Sjeverna Afrika

Ko se krije iza najnovijeg državnog udara u Tunisu?

Predsjednik Tunisa Kais Saied sa vojnim zvaničnicima te zemlje (FOTO: Predsjedništvo Tunisa/Twitter)

Predsjednik parlamenta Tunisa Rached Ghannouchi optužuje predsjednika Saieda za “puč protiv revolucije i ustava” nakon što je ovaj suspendirao parlament zemlje i raspustio vladu.


Predsjednik Tunisa smijenio je vladu i zamrznuo parlament, što je navelo demonstrante da izađu na ulice glavnog grada u znak podrške potezu koji je dramatično eskalirao političkom krizom, ali koji su njegovi protivnici nazvali pučem.

Predsjednik Tunisa, Kais Saied, rekao je u nedjelju da će izvršnu vlast preuzeti uz pomoć novog premijera, što je najveći izazov demokratskom ustavu iz 2014. godine, koji dijeli ovlasti između predsjednika, premijera i parlamenta.

Mnoštvo ljudi brzo je preplavilo ulice glavnog grada, navijajući i trubeći sirenama automobila u scenama koje podsjećaju na revoluciju iz 2011. godine, koja je donijela demokratiju i pokrenula arapske proljetne proteste koji su se proširili Bliskim istokom.

Predsjednici Tunisa i Egipta, Kais Saied i Abdel Fattah Al-Sisi 10. april. 2021. god. (FOTO: Predsjedništvo Tunisa/Twitter)

Međutim, opseg podrške Saiedovim potezima protiv krhke vlade, i podijeljenog parlamenta nije jasan, te je on upozorio protiv bilo kakvog nasilnog odgovora u zemlji.

“Upozoravam svakoga ko pomisli pribjeći oružju … i ko god ispali metak, oružane snage će odgovoriti mecima”, zaprijetio je u izjavi predsjednik Tunisa.

Protesti, koje su sazvali aktivisti sa društvenih mreža, ali ih nije podržala nijedna velika politička stranka, održali su se u nedjelju, s velikom dozom bijesa usmjerenom na umjerenu islamsku stranku Ennahda, najveću u parlamentu.

“Oslobođeni smo zbog njih”, rekla je Lamia Meftahi, žena koja slavi u centralnom Tunisu nakon Saiedove izjave, govoreći o parlamentu i vladi.

Ennahda stranka, koja je bila zabranjena prije revolucije, pojavila se kao najuspješnija stranka od 2011. godine i članica je uzastopnih koalicijskih vlada.

Njezin čelnik Rached Ghannouchi, koji je ujedno i predsjednik parlamenta, Saidovu odluku odmah je označio “državnim udarom protiv revolucije i ustava”.

“Smatramo da institucije još uvijek postoje, a pristaše Ennahde i naroda Tunisa branit će revoluciju”, dodao je, podižući mogućnost sukoba između pristaša Ennahde i Saieda.

Saied je u svojoj izjavi rekao da su njegovi postupci u skladu s članom 80. ustava, a također se pozvao i na član kojim se suspendirao imunitet članova parlamenta.

“Mnogi su ljudi prevareni licemjerjem, izdajom i pljačkom ljudskih prava”, tvrdi predsjednik Tunisa.

Predsjednik i parlament izabrani su na odvojenim izborima u zemlji 2019. godine, dok je Mechichi na dužnost stupio prošlog ljeta, zamijenivši još jednu kratkotrajnu vladu.

Demokratija i Islam u Tunisu i prošlogodišnji pokušaj vojnog udara

Rachid Ghannouchi, šef glavne islamske stranke u Tunisu i predsjednik parlamenta, tvrdio je da socijaldemokratska stranka zasnovana na islamu i da može “igrati loptu” u Tunisu i u arapskom svijetu.

“Željeli smo poslati poruku da je revolucija još uvijek ovdje i snažna i djeluje, tako da svi znaju svoju veličinu”, izjavio je Ghannouchi u jednom od intervjua za medije.

U regiji u kojoj su autoritarne vlade slomile ili svrgnule islamske pokrete, Ennahda partija je pokušala sebi stvoriti primjer kompatibilnosti između islama i demokratije. Ostala je najizraženija i najutjecajnija politička snaga Tunisa u deceniji nakon Arapskog proljeća. Ali sada, kada se politička i ekonomska kriza nadvila nad zemljom, a Ennahda gubi podršku na biralištima, stranka se bori da potvrdi svoju važnost.

Popularnost stranke s vremenom je jenjavala. U 2019. godini osvojila je 52 mjesta u parlamentu koji ima ukupno 217 mjesta, u poređenju sa visokih 89 mjesta u 2011. godini.

Stranku Ennahda i njenog lidera optužuju za povezanost sa Muslimanskim bratstvom, te se smatraju saveznicima Turske i Katara kada je riječ o libijskom sukobu i podršci Vladi nacionalnog jedinstva (GNA) u Tripoliju.

Prošle godine su pojedini turski mediji objavili vijest kako je turska obavještajna služba MIT razotkrila pokušaj vojnog udara u Tunisu, u režiji Ujedinjenih Arapskih Emirata, čiji je cilj bio da u ovoj zemlji na vlast dovede vojna uprava, slična onoj u Egiptu i na istoku Libije.

Mediji su tada objavili da je dva dana pred sami vojni puč predsjednik Erdogan, putem sigurne telefonske veze, obavijestio predsjednika Tunisa, Kaisa Saieda, o tome da će se vojni udar dogoditi. Sličan pokušaj vojnog udara do kraja godine se može očekivati i u Libiji, posebno ukoliko pučističke snage dožive poraz na izborima u decembru ove godine, što je vrlo vjerovatno.

U međuvremenu su snage sigurnosti upale u ponedjeljak u kancelarije katarske medijske kuće Al-Jazeera u glavnom gradu Tunisu, i zatražile od prisutnih da napuste sjedište medijske kuće.

Pristalice predsjednika, kao i one glavne političke stranke Ennahda, mobiliziraju se trenutno na ulicama širom Tunisa, što dovodi do nasilnih sukoba koji prijete uvlačenjem sigurnosnih snaga i poticanjem korištenja aktivne vojne moći protiv demonstranata.

Tunis se smatrao jedinom arapskom zemljom koja je uspjela provesti demokratsku tranziciju među arapskim zemljama, koje su također bile svjedoci narodnih revolucija koje su srušile vladajuće režime, uključujući Egipat, Libiju i Jemen.

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021