Šef Hamasa potvrdio da će Palestina potpisati sporazum o pomorskom razgraničenju sa Turskom

Šef Hamasa, Ismail Haniyeh i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan

Bilateralni razgovori o pomorskom razgraničenju između Turske i Palestine u Istočnom Mediteranu donijet će pozitivne rezultate, izjavio je u ponedjeljak šef Hamasa Ismail Haniyeh, ističući da će “svaki korak koji će palestinska država poduzeti zajedno s Turskom biti u korist obje zemlje.”


Govoreći tokom intervjua za turski kanal Habertürk, šef Hamasa, Ismail Haniyeh je izjavio: „Turska prava u Istočnom Mediteranu naravno ne mogu biti otvorena za raspravu. Sve politike koje su u korist vlastitih interesa i sigurnosti Turske su njeno pravo. U isto vrijeme, kada uzmemo u obzir da je palestinska država također zemlja s obalom u Istočnom Mediteranu, ona ima ista prava. “

Haniyeh je izjavio da smatraju Tursku, Egipat, Iran i Saudijsku Arabiju važnim zemljama u regiji, dodajući da će približavanje Turske tim zemljama pozitivno utjecati na islamski svijet i Palestinu. Dodao je da bi bilo primjereno razgraničiti pomorske granice uz odobrenje zemalja u regionu.

Turski predsjednik, Recep Tayyip Erdogan, sa šefom Hamasa, Ismailom Hanijehom (Fotografija: Predsjednička press služba)

Profesor Cihat Yaycı, bivši kontra-admiral turske mornarice i šef Centra za pomorske i globalne strategije na Univerzitetu Bahçeşehir, dao je slično mišljenje u intervjuu za Daily Sabah.

Naglasio je da se većina zemalja u Mediteranskoj regiji neće usprotiviti tome, te da će to značajno ojačati pozicije Palestine dok Izrael nastavlja svoje neselektivne napade usmjerene na civile i civilnu infrastrukturu.

Izrael je stavio Gazu pod kopnenu, pomorsku i zračnu blokadu, dok su aktivnosti palestinske obalske straže ograničene na 11 kilometara (6,84 milje) od obale.

“Potpisivanjem takvog sporazuma palestinski narod bi dobio kontrolu nad pomorskom zonom od 10.200 kvadratnih kilometara, što bi im otvorilo put da iskoriste sve resurse na moru”, naglašava Yaycı.

Nastavio je napominjući da će sporazum također omogućiti Turskoj da proširi svoju zonu pomorske jurisdikcije na Mediteranu, urušavajući planove Grčke i administracije kiparskih Grka u tom području. Jedina dosadašnja prepreka sporazumu između Turske i Palestine je bila saradnja Palestinske uprave, na čelu sa Mahmudom Abbasom, sa Izraelom, Grčkom i drugim državama umjesto Turske.

Ukoliko Hamas pobijedi na predstojećim izborima, što je vrlo vjerovatno, očekuje se zaokret u politici Palestinske uprave, koja će se nakon toga fokusirati na saradnju sa Turskom. Procjenjuje se da regija Istočnog Mediterana sadrži zalihe prirodnog gasa u vrijednosti od 700 milijardi dolara, prema procjenama američkog geološkog zavoda.

Pomorske ekskluzivne ekonomske zone daju državama prava na ekstrakciju prirodnih resursa

U novembru 2019. godine Turska i Libija potpisale su sporazum o pomorskom razgraničenju koji je pružio pravni okvir za spriječavanje bilo kakvih uzurpacija pomorskih prava, od strane regionalnih država. U skladu s tim, spriječeni su pokušaji grčke vlade da prisvoji ogromne dijelove kontinentalnog pojasa Libije, onda kada je politička kriza zadesila sjevernoafričku zemlju 2011. godine.

Granice ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) između Turske i Libije

Sporazum je također potvrdio da su Turska i Libija pomorski susjedi. Razgraničenje započinje od turskih gradova Fethiye-Marmaris-Kaš na jugozapadnoj obali Turske i protež se do obale Libije, do gradova Derna-Tobruk-Bordia.

Kao odgovor, Egipat i Grčka potpisali su sporazum u augustu 2020. godine, kojim su između dvije zemlje odredili isključivu ekonomsku zonu (EEZ) u Istočnom Mediteranu, koju je Turska nazvala “ništavnom”.

U međuvremenu, Izrael bi se mogao kategorički usprotiviti nagodbi Turske i Palestine, tvrdeći da Palestina nije nezavisna država, ali u stvarnosti bi takav dogovor bio od koristi i Izraelu, jer bi i Tel Aviv mogao povratiti kontrolu nad 16.400 kvadratnih kilometara površine koju su im okupirali kiparski Grci.

Na odluku palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa da odgodi izbore 22. maja, Haniyeh se osvrnuo navodeći da želi da se izbori održe što prije, navodeći da bi takav potez okončao unutrašnje sporove u Palestini.

Naglasio je da će čak i ako Hamas pobijedi na izborima stvoriti zajedničku vladu. Isključujući bilo kakve ciljeve da politički dominiraju Palestinom, rekao je da oni žele prije svega osloboditi okupiranu zemlju.

Dotičući se normalizacije odnosa s Izraelom od strane nekih arapskih zemalja, rekao je da takvi potezi legitimišu izraelsku okupaciju. Četiri arapske zemlje: UAE, Bahrein, Sudan i Maroko – potpisale su prošle godine sporazume o normalizaciji odnosa s Izraelom, uz posredovanje SAD-a.

Napetosti između Izraela i Palestinaca su eskalirale prošlog mjeseca zbog presude izraelskog suda da deložira palestinske porodice iz njihovih domova u naselju Sheikh Jarrah, u Istočnom Jerusalemu, te u njihove domove naseli jevrejske doseljenike. Situacija se dodatno pogoršala nakon što su izraelske snage upale u džamiju Al-Aksa i napale vjernike za vrijeme moltive.

Sukob se proširio na pojas Gaze, Izrael je pokrenuo zračne napade u kojima je ubijeno najmanje 248 Palestinaca, uključujući 66 djece i 39 žena, a ranjeno više od 1.900 ljudi. Bolnice na Zapadnoj obali također su potvrdile smrt 31 ubijenog u okupiranoj regiji, što je ukupno 279 ubijenih.

Najmanje 2.000 građevina potpuno je uništeno, a 15.000 objekata postalo je neupotrebljivo u izraelskim napadima na enklavu, navodi palestinsko Ministarstvo rada i stanovanja sa sjedištem u Gazi.

Četiri džamije i desetine policijskih stanica potpuno su uništene u napadima, dok su mnoge fabrike u industrijskoj zoni postale neupotrebljive. Izrael je okupirao Istočni Jerusalem tokom arapsko-izraelskog rata 1967. godine i anektirao cijeli grad 1980. godine, što međunarodna zajednica nikada nije prihvatila i priznala.

Izvor: Dailysabah

Podijelite: