Premijer Armenije zatražio vojnu podršku Rusije protiv Azerbejdžana

Armenski premijer Nikol Pašinjan rukuje se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom (Fotografija: Kremlin.ru)

Armenski premijer Nikol Pašinjan zatražio je vojnu podršku Rusije i Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) koju predvodi Moskva, optužujući Baku za narušavanje granica


Pašinjan je tražio od ruskog predsjednika Vladimira Putina vojnu podršku, pozivajući se na članstvo u Organizaciji Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (ODKB) tokom telefonskog poziva, izvijestila je u petak novinska agencija Interfax. Putin je telefonski poziv održao kasno u četvrtak s Pašinjanom, tokom kojeg je naglasio potrebu strogog poštivanja sporazuma o prekidu vatre kojem je krajem prošle godine posredovala Moskva.

Rusija i zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Države i Francusku, izrazile su zabrinutost jer su napetosti ponovo narasle nakon prošlogodišnjeg rata oko regije Nagorno-Karabah između Armenije i Azerbejdžana. U izjavi objavljenoj u petak, ured premijera Armenije također je objavio da je Pašinjan podnio formalni zahtjev ODKB-u za održavanje konsultacija o pružanju pomoći Armeniji od strane ostalih članica.

Ruski mirovnjak podiže ruku kako bi zaustavio fotografisanje, dok je kontrolni punkt postavljen na ulazu u Stepanakert, regionalni glavni grad Nagorno-Karabaha, 13. novembra. (Fotografija: Jack Losh/Foreign policy)

“Ruska strana potvrdila je spremnost da nastavi s aktivnim naporima za posredovanje u cilju osiguranja stabilnosti u regionu,” navodi se o saopštenju ureda premijera Armenije.

U telefonskom razgovoru dvojica lidera “složili su se da situaciju treba riješiti vraćanjem azerbejdžanskih trupa na početne položaje.”

Prema ugovoru, članice bloka, koje također uključuju Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan, agresiju na jednu članicu smatraju agresijom na sve njih.

Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da Pašinjan nije zatražio hitnu pomoć.

“Armenska strana izrazila je krajnju zabrinutost zbog situacije na granici”, rekao je Peskov i naglasio da je “predsjednik Putin dijeli ovu zabrinutost”.

Kremlj je saopštio da Putin poziva obje zemlje da poštuju mirovne sporazume, dodajući da će Rusija nastaviti “aktivne napore posredovanja”. Armenija je u četvrtak optužila azerbejdžansku vojsku da je prešla južnu granicu u pokušaju “infiltracije” radi “opsade” jezera koje dijele dvije zemlje.

Jerevan je optužio azerbejdžanske trupe za zauzimanje brda u južnoj regiji Sjunik, strateškoj i planinskoj regiji koja odvaja Azerbejdžan od njegove enklave Nahčivan, i pruža Jermeniji direktan pristup Iranu. Azerbejdžan je odgovorio da, nakon “poboljšanja vremenskih prilika” u regiji, sada osigurava stvarnu granicu.

Glasnogovornica azerbejdžanskog ministarstva vanjskih poslova Lejla Abdullajeva izjavila je za Anadolu Agency (AA) da granica između dviju zemlje nije prisutna zbog rata u za vrijeme raspada Sovjetskog Saveza.

Kompleksan tehnički postupak, zajedno sa nesuglasicama, je u toku između dvije zemlje, izjavila je Abdullajeva. Pozvala je armenske političke i vojne krugove da priznaju stvarnost pograničnog režima u regiji i ne dodaju nepotrebne tenzije ovoj situaciji. “Takvi se incidenti mogu riješiti bilateralnim kontaktima vojnih zvaničnika obje strane i trebali bi se riješiti”, rekla je.

Abdullayeva je “provokativne” izjave Jerevana pripisala predstojećim izborima. Kasnije u petak, jermenski zamjenik premijera Tigran Avinyan rekao je da su armenski i azerbejdžanski zvaničnici u pregovorima za ublažavanje najnovije krize, ali do sada nije bilo rezultata.

Rekao je da je Armenija to pitanje htjela riješiti mirnim putem, ali je dodao da “moraju biti spremni zaštititi svoju suverenu teritoriju”. Parlament Armenije trebao se okupiti kako bi održao vanredni sastanak u petak navečer povodom novonastale situacije.

Prošle godine Armenija i Azerbejdžan vodili su rat oko okupiranog regiona Nagorno-Karabaha. Šestosedmični sukob odnio je oko 6000 života i završio se nakon što je Armenija ustupila dijelove teritorije koju je decenijama ilegalno držala pod okupacijom.

Armenija, koja je kontrolirala Lachin i Kalbajar od 1990-ih, vratila je oblasti Azerbejdžanu nakon poraza u ratu prošle godine. U petak je azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Džejhun Bajramov razgovarao o situaciji s predstavnikom američkog State Departmenta, Philipom Reekerom.

“Naglašeno je da takva pitanja treba rješavati pregovorima”, navodi se u saopćenju azerbejdžanskog ministarstva vanjskih poslova. Bajramov je izjavio da su visoki predstavnici državne granične službe upućeni na sporno područje na razgovore, navodi se u izjavi.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde, trenutačna predsjedateljica OSCE-a, su također telefonirali sa Bajramovim, kao i armenskim ministrom vanjskih poslova.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je solidarnost svoje zemlje s Armenijom i rekao da se azerbejdžanske trupe “moraju odmah povući”.

Etnički armenski separatisti proglasili su nezavisnost Nagorno-Karabaha i preuzeli kontrolu nad planinskom enklavom i nekoliko okolnih azerbejdžanskih regija u ratu devedesetih, u kojem je desetine hiljada ljudi umrlo, a stotine hiljada je ostalo raseljno iz svojih domova, uglavnom Azerbejdžanaca.

Nakon prošlogodišnjeg sukoba, Azerbejdžan je povratio kontrolu nad većim dijelom Karabaha, pristajući da ruski mirovnjaci budu raspoređeni između dvije sukobljene strane.

Podijelite: