Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Kavkaz

Sukobi između Azerbejdžana i Armenije ponovo eskalirali

Parada pobjede u Bakuu, nakon pobjede u ratu protiv Armenije 10. decembra. 2020. godine (Foto: President.az)

Neke od najtežih prošlogodišnjih borbi između Armenije i Azerbejdžana dogodile su se ove sedmice, dok današnji sukobi vode ka opštoj eskalaciji i novom ratu


Jedan od vojnika azerbejdžanske vojske stradao je 23. jula, navodi se u saopćenju azerbejdžanskog Ministarstva odbrane. Ministarstvo je dalje potvrdilo da je nakon toga azerbejdžanska vojska uzvratila sa napadima po armenskim položajima blizu granice.

“Pokušaji Armenije da pogorša situaciju u regionu pucanjem na azerbejdžanske položaje su neprihvatljivi,” saopćilo je azerbejdžansko Ministarstvo vanjskih poslova u vezi s napadom na armensko-azerbejdžanskoj državnoj granici u okrugu Kelbedžer.

Armenske i azerbejdžanske snage satima su razmjenjivale vatru počevši od kraja 19. jula u blizini armenskog sela Yeraskh, na granici azerbejdžanske enklave Nahčivan, područja koje je ranije svjedočilo napetostima. Napadi su uključivali i bacače granata, izvijestilo je armensko Ministarstvo odbrane.

Ovo su možda najozbiljnije borbe otkako je prekid vatre, uz posredovanje Rusije, okončao prošlogodišnji rat u novembru i privukao je pažnju svijeta. Vrijeme najnovijih sukoba vjerovatno nije bilo slučajno. Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev otputovao u Moskvu prije nekoliko dana kako bi se sastao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Alijev je na sastanku govorio samo vrlo općenito, kao i Putin, koji se zahvalio Alijevu na činjenici da je “do sada uvijek bilo moguće doći do kompromisnih rješenja” u sukobima između Armenije i Azerbejdžana.

No, nesumnjivo je da je tema sukoba zauzela značajan dio vremena na sastanku Alijeva i Putina iza zatvorenih vrata. Azerbejdžan je jasno stavio do znanja da želi započeti stvarne razgovore o konačnom rješenju sukoba, što bi uključivalo formalno priznavanje azerbejdžanskog suvereniteta nad njegovim teritorijama od strane Armenije. A Baku je, uz neprestano vršenje pritiska silom, primjenjivao razne instrumente kako bi pokušao natjerati Jerevan da dođe za stol, što je Armenija uporno odbacivala.

Baku će sada početi koristiti azerbejdžanska imena za geografske cjeline unutar Jermenije, izvijestili su azerbejdžanski mediji. “Baku je počeo objavljivati historijska azerbejdžanska imena gradova, regija i planinskih lanaca današnje Armenije tek nakon što je konačno postalo jasno da ona ne pristaje na mir”, napisala je jedna azerbejdžanska analitičarka Vafa Ismayilova. 22. jula.

„Stvarno odbijanje Jerevana da prizna teritorijalni integritet Azerbejdžana znači da se Azerbejdžan više ne smatra obaveznim da priznaje teritorijalni integritet Armenije.“

Armenija odbacuje prihvatiti poraz u prošlogodišnjem sukobu, te ne želi prihvatiti azerbejdžanski suverenitet nad regijom Nagorno-Karabaha, u nadi da će regiju ponovo povratiti pod armensku kontrolu.

Prošlog mjeseca su turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegov azerbejdžanski kolega Ilham Alijev potpisali sporazum, tokom Erdoganove posjete gradu Šuši, koji je Azerbejdžan oslobodio tokom prošlogodišnjeg rata s Armenijom u regiji Nagorno-Karabaha.

“U slučaju prijetnje ili napada na nezavisnost ili teritorijalni integritet bilo koje od strana, od strane treće države, stranke će pružiti potrebnu pomoć jedna drugoj”, navodi se u protokolu iz Šuše.

Protokol predviđa otvaranje koridora Zangezur, iz regije Nagorno-Karabaha željezničkom prugom kroz Nahčivan, prema turskoj provinciji Kars, na istoku zemlje. Stoga, u svakom budućem eventualnom sukobu, Armenija će se naći u direktnoj konfrontaciji ne samo protiv Azerbejdžana, već i same Turske sa kojom graniči, što je definisano prema nedavno potpisanom protoklu između predsjednika dvije države.

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021