Francusko-njemačka inicijativa za samit sa Putinom izaziva bijes u baltičkim državama

Francuski predsjednik Macron sa njemačkom kancelarkom za vrijeme posjete Njemačkoj (Foto: Twitter)

Litvanski ministar vanjskih poslova francusko-njemačku inicijativu naziva ‘neodgovornom’ dok Kremlj pozdravlja ‘pozitivan’ prijedlog


Litvanski ministar vanjskih poslova nazvao je francusko-njemačku inicijativu i zalaganje za samit između EU i ruskog predsjednika Vladimira Putina “neodgovornim” i slučajem “historijske kratkovidnosti”, u znak dubokih razilaženja u bloku oko načina rješavanja pogoršanja odnosa sa Moskvom.

Gabrielius Landsbergis je dao intervjuu za Financial Times, nakon što su Berlin i Pariz iznenadili svoje saveznike u EU, iznoseći nove prijedloge o tome kako bi se blok mogao “bolje povezati” s Moskvom.

Diplomate su rekle da je Angela Merkel, njemačka kancelarka, htjela da lideri EU razmotre poziv Putinu za samit s čelnicima EU, a inicijativu je podržao francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Njemačko-francuska inicijativa je negativno prihvaćena od strane brojnih diplomata u Briselu u srijedu, uoči samita Vijeća EU, i izazvala je reakcije drugih članica EU, uključujući one iz neposrednog susjedstva Rusije.

Landsbergis je rekao da je neodgovorno ponovno pokretati sastanke s Rusijom kada je Moskva “najbliža totalitarizmu Sovjetskog Saveza koji je trajao više od tri decenije”. Dodao je: „Upadanje u zamku jednom ili dva puta može se smatrati nesrećom, ali nastaviti to činiti deceniju nakon decenije izgleda kao historijska kratkovidnost.“

U međuvremenu, Toomas Hendrik Ilves, bivši predsjednik Estonije, objavio je na Twitteru: “Merkel i Macron su ili nesvjesni ili nisu naučili ništa iz 80-godišnje historije i nacija koje su Nijemci izdali.”

Francusko-njemački prijedlog uslijedio je nakon sastanka američkog predsjednika Bidena i njegovog ruskog kolege u Ženevi prošle sedmice, koji je osmišljen da stabilizira pogoršanje američko-ruskih odnosa. Govoreći u Bundestagu u četvrtak, Merkel je rekla da bi EU trebala tražiti “izravan kontakt” s Rusijom na isti način kao što je to učinio Biden.

“Nije dovoljno kada američki predsjednik Joe Biden razgovara s ruskim predsjednikom”, rekla je njemačkim zastupnicima. „Pozdravljam to, ali EU takođe mora stvoriti formate za dijaloge. U suprotnom, nećemo moći riješiti sukobe. “

Kremlj je također rekao da gleda “pozitivno” u vezi s prijedlogom o održavanju samita između Putina i EU, te traži mogućnost sporazuma sa 27 EU članica.

“Inicijativu ocjenjujemo pozitivno”, rekao je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov novinarima u četvrtak. “Predsjednik Putin je pristalica obnavljanja mehanizma dijaloga i kontakata između Brisela i Moskve.”

Zagovornici njemačko-francuske inicijative ukazali su na oštrije elemente predloženog teksta samita, u kojem su se zavjetovali da će tražiti “čvrst i koordiniran odgovor” na svaku dalju “malignu, ilegalnu i remetilačku aktivnost” Rusije.

Njemačko-francuski pristup ponudio je mogućnost ekonomskih sankcija, kao dio oružja EU, kada je riječ o odnosima s Rusijom. No, nakon kasnonoćnog sastanka ambasadora u srijedu navečer, s ciljem uklanjanja razlika, najteže tačke bit će prepuštene liderima da to riješe na samitu u Briselu u četvrtak navečer.

Predloženi tekst navodi da ovo uključuje posebno “reviziju” “postojećih formata dijaloga s Rusijom, uključujući nivo lidera”. To će podrazumijevati i debatu o dužoj listi tačaka koja su Njemačka i Francuska odredile za „selektivni angažman“ s Rusijom.

To uključuje okoliš, Arktik, prekograničnu saradnju, energiju, zdravlje, svemir i borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala. Na listi je i izbor vanjskopolitičkih pitanja, uključujući pokušaje oživljavanja iranskog nuklearnog sporazuma, kao i Sirije i Libije.

Merkel je u četvrtak izjavila da EU mora “definirati agendu zajedničkih strateških interesa” s Rusijom, u područjima kao što su “klimatske promjene, mir i sigurnost”, te o rješavanju sukoba u Siriji i Libiji. Ali, također je nastojala odbaciti dojam da je pokušavala ugoditi Putinu. Rekla je da su pojedine države članice EU reagovale na “nekoordiniran način” na “mnoštvo ruskih provokacija” i da trebaju bolje uskladiti svoj pristup.

“Moramo stvoriti mehanizme koji će nam omogućiti da jedinstveno i kolektivno reagiramo na [takve] provokacije”, dodala je. “Samo ćemo tako naučiti suprotstaviti se hibridnim napadima Rusije.”

Merkel, koja je kao kancelarka održala svoj posljednji govor u Bundestagu uoči saveznih izbora u septembru, naglasila je da, zbog svoje posebne “odgovornosti” prema Ukrajini, Bjelorusiji i zemljama zapadnog Balkana, EU “mora dati odgovarajući odgovor na ruske aktivnosti “u tim zemljama.

Izvor: Financial Times

Podijelite: