Izrael očekuje intervenciju Turske, ukoliko Biden postane novi američki predsjednik – Jerusalem post

Turski predsjednik, Recep Tayyip Erdogan, sa šefom Hamasa, Ismailom Hanijehom (Fotografija: Predsjednička press služba / AP)

Potaknuta uspjehom povlačenjem američkih snaga iz Sirije, Turska je protiv Francuske pokrenula probnu kampanju bojkota u muslimanskim svijetu, koja bi mogla biti primijenjena nad Izraelom, piše izraelski Jerusalem post

Turska je posljednjih mjeseci zaprijetila mnogim zemljama. No, Izrael je izostao iz kampanje koju Ankara nastoji voditi protiv Grčke, Armenije i Francuske.

To nije zato što turska vladajuća stranka voli Izrael, doista, Turska je jedna od najviše neprijateljski raspoloženih država prema Izraelu. Turski predsjednik je ove godine dva puta ugostio lidere Hamasa, usporedio je Izrael s nacistima i prijetio prekidom odnosa s UAE, nakon što su države Zaljeva i Izrael potpisali sporazum o normalizaciji odnosa.

Pa zašto su turski predsjednik, Recep Tayyip Erdogan, i njegova vlada u Ankari u posljednje vrijeme bilo relativno tihi prema Izraelu? Čini se da je Turska bila oprezna u izazvanju krize s Izraelom, zbog snažne podrške Trumpove administracije, koju Izrael uživa.

Kad je američki predsjednik stupio na dužnost, Turska je uspostavila kontakt sa njegovim timom. Turska je vjerovala da je politika Obamine administracije u Siriji bila pogrešna i optužila je SAD za saradnju s Kurdistanskom radničkom partijom (PKK).

Međutim, Turska je doživjela poraz kad je Trumpov prvi savjetnik za nacionalnu sigurnost, Michael Flynn, napustio poziciju u prvih nekoliko sedmica mandata. Zatim je Turska usmjerila svoju pažnju na State Department i američkog predstavnika za Siriju, Jamesa Jeffreyja.

Erdogan je također postao svjetski lider s kojim je Trump, čini se, češće razgovarao. Ankara je bila zadovoljna kada su njene sigurnosne snage u ambasadi u Washingtonu uspjele napasti američke demonstrante 2017. godine bez posljedica.

Međutim, Turska je bila toliko opijena od uspjeha, jer je uspjela primorati SAD da napusti dio Sirije u oktobru 2019. godine, kako bi mogla napasti pro-američke Kurdske snage (SDF), i nije očekivala da će Washington pomoći Izraelu u mjeri u kojoj se to događalo.

Ankara je bila ogorčena američkom odlukom da priznaju Jerusalem, i također novim odnosima Izraela s UAE i Saudijskom Arabijom

Turska vladajuća stranka je neprijatelj vladajućoj eliti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji, kao i vladi Egipta.

Ovim je uspostavljen kurs za sukob s Izraelom, koji datira unazad deset godina, još od rata u Gazi 2009. godine i kasnijeg incidenta Mavi Marmara, kada je Izrael napao brod koji je prevozio turske aktiviste u Gazu. Turska se od tada okomila na Izrael i dodatno pojačala saradnju sa Hamasom.

Međutim, čini se da je Trumpovo predsjedavanje malo ublažilo retoriku Ankare, jer turska valuta gubi na vrijednosti i ne može sebi priuštiti novu krizu sa SAD-om. Turska već ima problem sa Sirijom, Irakom, Grčkom, Francuskom, Haftarovim snagama u Libiji, Armenijom i drugim zemljama, pokrenuvši operacije i koristeći svoju vojsku i mornaricu za intervencije u susjednim zemljama.

Posljednjih mjeseci Turska je počela koristiti retoriku, tvrdeći da je „Jerusalem naš“ i da će „osloboditi“ al-Aksu. To ukazuje na to da Turska uspostavlja temelje za ponovni pritisak nad Jerusalemom.
Turska želi finansirati grupe u istočnom Jerusalemu i nastoji potkopati ulogu Izraela, potencijalno potičući pobunu i ekstremizam u Gazi ili na Zapadnoj obali, kako bi podržala Hamas, kao svog saveznika.

No, čini se da Turska čeka rezultate američkih izbora. Ankara je podržala Trumpa, zadavajući udarac Joe Bidenu i Nancy Pelosi. Također, Turska zna da se američki državni sekretar, Mike Pompeo, umorio od saradnje Turske s Rusijom oko sistema S-400, saradnje s Iranom i turskih prijetnji Izraelu i Grčkoj.

Čini se da Ankara smatra da provociranje Pompea i Trumpa ne bi išlo u njenu korist. Ukratko, u aprilu i maju, Turska je čak objavila da ulaže napore oko nekih pitanjima s Izraelom, očito u nastojanju da ospori izraelske veze sa UAE.

Nedavna kriza s Francuskom može se uzeti kao primjer, kako bi Turska mogla stvoriti krizu sa Izraelom

U Francuskoj je oživljena polemika o kontraverznim karikaturama, koja je iznenada izazvala svakodnevni bijes protiv francuskih lidera. Ankara je zatim mobilizirala turske provladine medije, kako bi medijski napala na Francusku.

Ovo bi mogao biti probni pokušaj za buduću podršku Hamasu, pod izgovorom potencijalne prijetnje u Jerusalemu ili na Zapadnoj obali, a mogao bi biti i slučaj da Ankara izmisli neku provokaciju poput „Al-Aksa je u opasnosti”, kojom bi dovela do toga da Turska zahtijeva ulogu u Jerusalemu.

Izrael koji bi rekao “ne” tada bi bio izgovor za Tursku da podstakne kampanju protiv jevrejske države. Cilj bi bio dovesti do ciklusa nasilja, a zatim pokušati organizirati proteste u regiji, izazivajući oštre reakcije širom arapskog svijeta, kojim bi se potkopale izraelske veze sa Zaljevskim državama.

Takav scenarij nije bez presedana. Palestinske frakcije su podijeljene i suzdržavaju se od krize s Izraelom. Međutim, postoji zabrinutost zbog napetosti s Gazom, a novi podzemni tunel je otkriven prošle sedmice.

Nejasno je kakva bi mogla biti uloga Turske, ali tišina pred oluju mogla bi značiti da Ankara isčekuje rezultate izbora, da vidi ko će zauzeti vlast u Washingtonu. Turska zna da bi se Trump osjećao izdano, ukoliko bi Erdogan preduzeo inicijativu protiv Izraela.

No, s odlaskom Trumpa, Turska bi mogla započeti mobilizaciju s Iranom i drugim anti-izraelskim zemljama, kako bi stvorila krizu za koju se nada, da će biti u njenu korist. To je već učinila protiv Grčke, Armenije, Francuske, Egipta i UAE, tako da nedavno odsustvo Izraela s ovog popisa ide u lošem smjeru, s obzirom na izjave Ankare o “oslobađanju” Jerusalema i njenu koordinaciju na visokom nivou s Hamasom.

Hamas planira napade iz Turske, koristi Tursku kao bazu za kibernetičke napade, a također dobiva vize od turske vlade, prema izvještajima iz Velike Britanije ove godine.

Uz to, direktor Mossada smatra da je Turska prijetnja, a godišnja procjena IDF-a prošle godine zaključila je kako je Turska izazov za izraelsku vojsku, ukazuje se u izvještajima. Kad se sve sabere, situacija za Izrael je vrlo neizvjesna.

  • (Tekst je preuzet i prilagođen)

Izvor: Jpost.com/Seth J. Frantzman

Podijelite: