Turski parlament u utorak je uz veliku podršku odobrio raspoređivanje turskih snaga u Azerbejdžan
Vladajuća Partija pravde i razvoja (AK), Stranka nacionalnog pokreta (MHP), opoziciona Republikanska narodna stranka (CHP) i IYI partija prihvatile su nacrt zakona koji će omogućiti raspoređivanje turskih mirovnih trupa, nakon nedavnog sporazuma o primirju u Nagorno-Karabahu.
U ponedjeljak je tursko predsjedništvo podnijelo parlamentu prijedlog za raspoređivanjem trupa u Azerbejdžan, radi praćenja sporazuma o prekidu vatre nad regijom Nagorno-Karabaha.
Nacrt zakona traži jednogodišnji mandat za slanje turskih mirovnih snaga, dodajući da će predsjednik Recep Tayyip Erdogan odrediti broj vojnika koji će biti poslani.
Uslijedila su dvodnevni pregovori u glavnom gradu Ankari s ruskim zvaničnicima, o tome kako dvije regionalne sile namjeravaju zajednički provesti primirje potpisano prošle sedmice, uz posredovanje Rusije.
Turska, koja je stala iza Azerbejdžana kao saveznika u sukobu, angažirana je u pregovorima s Rusijom o ulozi u praćenju prekida vatre, kojim su okončane šestosedmične borbe između Azerbejdžana i Armenije, oko sporne regije Gornjeg Karabaha.
Ruski i turski ministri odbrane potpisali su prošle sedmice memorandum o stvaranju zajedničkog nadzornog centra u Azerbejdžanu. Rusija je poslala oko 2.000 mirovnih trupa na petogodišnji mandat u Nagorno-Karabah.
U sporazumu, kojem je posredovala Rusija navodi se da se “uspostavlja mirovni centar za kontrolu primirja”, ali se ne precizira njegova formalna uloga.
Odnosi između dvije bivše sovjetske republike napeti su od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, teritorij priznat kao dio Azerbejdžana i sedam drugih susjednih regija.
Novi sukobi izbili su 27. septembra, a armenska vojska nastavila je napade na civilna područja i azerbejdžanske snage, kršeći čak tri humanitarna sporazuma o prekidu vatre.
Baku je za to vrijeme oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 svojih naselja i sela od jermenske okupacije.
Prije posljednjih sukoba, oko 20% teritorije Azerbejdžana bilo je pod ilegalnom okupacijom Armenije gotovo tri decenije.
Dve zemlje potpisale su 10. novembra sporazum, uz posredovanje Rusije, o prekidu borbi i radu na sveobuhvatnom rješenju.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev pozdravio je sporazum kao pobjedu svoje zemlje i poraz Armenije, rekavši da je vojni uspjeh Bakua omogućio prednost u pregovorima, kako bi se okončala tri decenije duga okupacija azerbejdžanske teritorije.
U međuvremenu, premijer Nikol Pašinijan izjavio je da je potpisao “bolan” sporazum koji je Azerbejdžanu omogućio da preuzme kontrolu nad regijama koje je oslobodio u borbama.
Tursko rukovodstvo također je pozdravilo primirje, nazvavši ga “velikom pobjedom” Azerbejdžana.
Povezano: Erdogan zatražio mandat u parlamentu za slanje turskih trupa u Azerbejdžan
