Pokazujući najoštriju reakciju prema Izraelu, koji je prošlog mjeseca u Gazi masakrirao palestinske civile, Turska je ratificirala Sporazum o sigurnosnoj saradnji koji je potpisala s Palestinom 2018. godine. Ova odluka signalizira prvi zvanični korak vojno-sigurnosne pomoći Palestini, po uzoru na libijski model
Sporazum o sigurnosnoj saradnji potpisan između Turske i Palestine iz 2018. godine zvanično je stupio na snagu, objavio je ugledni turski list Yeni Şafak. Ovom odlukom poduzet je prvi korak za primjenu tzv. libijskog modela u odnosima između Turske i Palestine.
Poslavši jasne poruke Izraelu na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost (MGK), održanom prethodnog dana, Ankara je poduzela još jedan kritični korak. „Sporazum o sigurnosnoj saradnji između vlade Republike Turske i vlade države Palestine“ potpisan između dvije vlade 2018. godine objavljen je u Službenim novinama, te je zvanično stupio na snagu.
Sporazumom je otvorena nova stranica u odnosima između Turske i Palestine. Sporazumom je odlučeno da se sa Palestinom sarađuje na raznim sigurnosnim poljima poput: pranja novca, cyber zločina, krijumčarenja kulturnih i prirodnih dobara, krijumčarenje droge, trgovina ljudima, krijumčarenja migranata i ilegalne migracije. Razmjena obavještajnih podataka i operativnih tehnika protiv terorizma je jedan od članova sporazuma koji posebno privlači pažnju.
Sporazum se otvorara put palestinskim sigurnosnim snagama da pristupe obukama na policijskim akademijama, žandarmeriji i na akademiji obalske straže u Turskoj. U sporazumu je navedeno da bi se kratkoročni i dugoročni projekti mogli realizirati s ciljem jačanja sposobnosti palestinskih snaga sigurnosti u područjima poput isporuke specijalnih vozila, obuke, tehničke pomoći i savjetovanja za povećanje sposobnosti palestinskih snaga za provođenje zakona.
Međutim, najupečatljivije stavke sporazuma tiču se pomorskih i obalskih sigurnosnih pitanja. U članu 7. sporazuma odlučeno je da se uspostavi bliska saradnja između organizacija koje sprovode zakon na moru, te nadzor i praćenje međunarodnog kriminala.
U tu svrhu potpisano je da mogu provoditi aktivnosti poput međusobnih posjeta, sastanaka na visokom nivou, tehničkih sastanaka, razmjene osoblja u komandnim centrima na brodovima, međusobnih posjeta lukama te zajedničkih vojne vježbe s ciljem obuke.
Kako bi se osigurala koordinacija svih ovih aktivnosti, odlučeno je da se imenuju zajednički savjetnici i oficiri za vezu. Prema mišljenju eksperata, sporazum znači više od “sigurnosne saradnje”. Sporazumom je napravljen prvi korak s Palestinom, te vrlo sliči sporazumu između Turske i Libije.
Profesor Cihat Yaycı, bivši kontra-admiral turske mornarice i šef Centra za pomorske i globalne strategije na Univerzitetu Bahçeşehir, dao je slično mišljenje u intervjuu za turski Daily Sabah.
Naglasio je da se većina zemalja u Mediteranskoj regiji neće usprotiviti tome, te da će to značajno ojačati međunarodnu poziciju Palestine.
Izrael je stavio Gazu pod kopnenu, pomorsku i zračnu blokadu, dok su aktivnosti palestinske obalske straže ograničene na 11 kilometara (6,84 milje) od obale.
“Potpisivanjem takvog sporazuma palestinski narod bi dobio kontrolu nad pomorskom zonom od 10.200 kvadratnih kilometara, što bi im otvorilo put da iskoriste sve resurse na moru”, naglašava Yaycı.
Nastavio je napominjući da će sporazum također omogućiti Turskoj da proširi svoju zonu pomorske jurisdikcije u Mediteranu, urušavajući planove Grčke i administracije kiparskih Grka u tom području. Međutim, u sadašnjim okolnostima jedan ovakav sporazum može nositi veliki rizik od sukoba sa Izraelom. Ali vremenski okvir u kojem je ratificiran sporazum je u najmanju ruku vrlo interesantan.
Izrael se posljednjih mjeseci nalazi na samoj ivici građanskog rata, te u vrlo nestabilnom unutrašnjem političkom okruženju. Stoga, može se zaključiti da ratifikacija sporazuma sa Palestinom, od strane Ankare, dolazi u pažljivo odabranom trenutku, u vrijeme najveće političke i unutrašnje nestabilnosti jevrejske države od njenog osnutka.
