Ukrajina možda čeka povoljnu priliku, što predstavlja scenarij u kojem će Moskva biti uvučena u nove sukobe u Siriji, Libiji ili Kavkazu, što će otvoriti put za modernizovane ukrajinske Oružane snage da pokušaju osloboditi okupirane teritorije na istoku zemlje.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski priznao je da postoji mogućnost potpunog rata s Rusijom i vjeruje da bi to bila “najveća greška”. “Mislim, možda”, izjavio je ukrajinski lider u petak na forumu DA Brainstorming, odgovarajući na pitanje o mogućnosti potpunog rata s Rusijom.
Zelenski je istovremeno uvjeren da bi to bio pogrešan ishod razvoja situacije. “Nakon toga, susjedstvo Rusije, Ukrajine i Bjelorusije više neće postojati”, rekao je on.
Ukrajinske vlasti su više puta objavljivali saopćenja u kojima su optuživali Moskvu za ilegalnu okupaciju ukrajinskog teritorija, uključujući Krim i istočne ukrajinske regije, navodeći kako se Rusija ne planira zaustaviti sa daljom okupacijom Ukrajine. Moskva sa svoje strane naglašava odsustvo bilo kakve namjere upotrebe sile. Konkretno, 6. septembra ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se sila neće koristiti za zaštitu građana ruskog govornog područja u Ukrajini, jer se ovo pitanje rješava naporima u okviru međunarodnih organizacija.
“Sve špekulacije o mogućnosti rusko-ukrajinskog rata su apokaliptične i Kremlj se radije ne bi upuštao u njih,” izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, komentirajući izjave predsjednika Ukrajine, objavio je Tass.
Ukrajinski zvaničnici prethodno su najavljivali masovne nabavke naprednog naoružanja, prvenstveno sistema protuzračne zaštite Iron Dome od Izraela, lovačkih borbenih aviona od Francuske, te dodatne količine taktičkih bespilotnih letjelica Bayraktar TB2 kao i napredne korvete iz projekta Milgem.
Francuska vlada vjeruje kako njen najsavremeniji borbeni avion ima najveće šanse da pobijedi na ukrajinskom tenderu, te kako je relevantan konkurent i za najnaprednije ruske borbene avione.
Budući da Ukrajina ekonomski stoji vrlo loše, ugovor o nabavci Rafala, kao i drugi francuski odbrambeni ugovori sa Ukrajinom, dobili bi finansijske garancije od Francuske sa pokrićem u iznosu od 85% posto. Francusko ministarstvo finansija već je izdvojilo 1,5 milijardi eura da to pokrije.
Dio ove opreme je već zvanično kupljen od Turske, iako kada je riječ o borbenim avionima još uvijek nema zvaničnih informacija o nabavci.
Uprkos godinama reformi i uvođenju NATO standarda, uz rekordno visoka vojna izdvajanja, ukrajinske Oružane snage još uvijek pate od loših uslova službe, prevladavajuće birokracije i lošeg upravljanja sovjetskim stilom, što je već prisililo desetke hiljada motiviranih vojnih službenika da napuste vojnu službu i vrate se u civilni život.
Ipak, čak i u svom trenutnom stanju, ukrajinska vojska je u daleko boljem stanju u odnosu na 2014. godinu, te može pružiti značajan otpor protiv ruske invazije. Posljednjih godina zadnje dvije ukrajinske administracije fokusirale su se posebno na jačanje bilateralnih odnosa sa Ankarom, kojeg vide kao najbližeg i najučinkovitijeg saveznika protiv Moskve.
Odnosi Ukrajine s Rusijom dodatno su se zaoštrili kada je Rusija 2014. godine ilegalno okupirala poluotok Krim, što je međunarodno priznata ukrajinska teritorija. Ovo je događaj koji je dodao novu dimenziju u odnosima Turske i Ukrajine, otvarajući put njihovom trenutnom stanju.
Rusko prisustvo na Krimu je sigurnosni problem i za Kijev i za Ankaru, pa je aneksija crnomorskog poluotoka zbližila nekada udaljene zemlje. Kada se sve to uzme u obzir, mnogi će posumnjati kako Ukrajina čeka svoju priliku za ponovni pokušaj oslobađanja svojih teritorija od ruske okupacije. Idealni scenarij za Kijev je možda ulazak Rusije u neki novi sukob u Siriji, Libiji ili Kavkazu, što bi skinulo ruski fokus sa same Ukrajine i omogućilo Kijevu slobodnije djelovanje.
Autor: F.T
