Sigurnost Evropske unije u velikoj mjeri ovisi o Turskoj, izjavio je u utorak mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, ističući da je Ankara strateški partner EU na mnogim poljima
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Čavušogluom, Szijjarto je izjavio da treba održati saradnju između EU i Turske, te da je Mađarska spremna pomoći u uspostavljanju dijaloga između Ankare i bloka.
Rekao je da se EU zahvaljuje Turskoj što je ugostila više od 4 miliona migranata;
“Da nije bilo Turske, stotine hiljada migranata završilo bi na granicama EU i prelilo se na Balkan.”
Pored bilateralnih odnosa, rekao je Čavušoglu, na sastanku s mađarskim kolegom razgovarano je i o regionalnim pitanjima koji su na dnevnom redu EU. Szijjarto je posjetio Tursku nakon što je dan prije prisustvovao sastanku ministara vanjskih poslova EU u Briselu. Čelnici EU razgovarat će na novom sastanku ove sedmice o budućnosti odnosa između Turske i EU.
Mađarska, kao prijateljska zemlja, podržava pristupanje Turske Evropskoj uniji i daljnja poboljšanja odnosa između Turske i EU, rekao je Čavušoglu.
“Želimo poboljšati naše odnose s EU“, ponovio je Čavušoglu, rekavši da su odnosi imali uspona i padova koji potječu i iz Ankare i iz Brisela, ali da je potreban napor kako bi se dijalogom prevladali problemi.
Ponovio je da EU, bilo to ispravno ili pogrešno, podržava države članice u ime solidarnosti i da je pogrešno razlikovati zemlju koja je već članica EU od zemlje koja je u procesu pridruživanja bloku. Najviši turski diplomata naglasio je da EU mora preuzeti ulogu poštenog posrednika u rješavanju problema s Grčkom.
Szijjarto je naglasio da spektar sporova između Turske i EU treba ostaviti iza sebe i da bi blok trebao djelovati uz uzajamno poštovanje u skladu s međunarodnim zakonima.
“Trebali bismo ukloniti dvostruke standarde i licemjerje“, rekao je Szijjarto, ukazujući da Mađarska radi na osiguranju dijaloga između Turske i nekih država članica EU u sporovima s Ankarom.
S druge strane, Čavušoglu je izjavio da je Grčka odustala od sudjelovanja na sastancima NATO-a uprkos “našim dobronamjernim koracima”.
Grčka ometa mehanizam koji predvodi NATO sa ciljem rješavanja tenzija i sukoba u istočnom Mediteranu, odbijanjem da prisustvuje razgovorima, rekli su sigurnosni izvori prošle sedmice.
NATO je u septembru objavio da bi, nakon niza tehničkih sastanaka između vojnih delegacija Grčke i Turske u sjedištu NATO-a u Briselu, trebalo uspostaviti bilateralni vojni mehanizam za rješavanje konflikta
Mehanizam je osmišljen kako bi se smanjio rizik od incidenata i nesreća u istočnom Mediteranu. Mehanizam uključuje uspostavljanje linije komunikacije između Atine i Ankare radi rješavanja problema na moru ili u zraku, međutim, nije mogao biti unaprijeđen zbog odbijanja Grčke da učestvuje u razgovorima.
Čavušoglu je dodao da se Grčka upuštala u provokativne radnje i eskalirala situaciju u regiji. Rekao je da iako Grčka traži kao preduvjet da turski brod za seizmička istraživanja Oruç Reis zaustavi svoje operacije, kako bi ušla u dijalog, iz Atine nije došlo do pozitivnog koraka kada se turski brod vratio u luku u Antaliji iz mediteranskih voda prošle sedmice.
Turska je povukla brod Oruç Reis iz spornih voda uoči prethodnog samita EU u oktobru, kako bi se omogućili diplomatski pregovori.
“Sada smišljaju druge izgovore“, podvukao je Čavušoglu, rekavši da EU mora biti iskrena, prestati optuživati Tursku za neprimjereno ponašanje i biti poštena ne samo tokom predstojećeg sastanka, već i u pogledu općih odnosa.
“Ovakav stav Grčke trebalo bi da shvate i unutar EU. Ipak, vjerujemo da je dijalog jedini način za rješavanje spora u istočnom Mediteranu”, rekao je Čavušoglu.
Grčka je, uz podršku Francuske, nastojala osporiti seizmička istraživanja Turske, pokušavajući izazvati eskalaciju, tvrdeći da se radi o njenom kontinentalnom pojasu, koji se temelji na malim ostrvima u blizini turske obale.
Turska, koja ima najdužu kontinentalnu obalu u istočnom Mediteranu, odbila je tvrdnje Grčke i administracije kiparskih Grka, ističući da ovi maksimalistički zahtjevi krše suverena prava i Turske i kiparskih Turaka.
Turski čelnici više puta su naglasili da se Ankara zalaže za rješavanje svih neriješenih problema u regiji putem međunarodnog prava, dobrosusjedskih odnosa, dijaloga i pregovora.
Ipak, Turska je također kritikovala stav EU o konfliktu u istočnom Mediteranu, pozivajući blok da zauzme pošten stav u vezi sa sporom i odustane od favoriziranja Grčke pod izgovorom solidarnosti Evropske unije.
