Putin: Teško da možete optužiti Tursku za kršenje međunarodnog prava

Predsjednik Rusije Vladimir Putin (Fotografija: Kremlin.ru)

Obraćajući se novinarima u utorak, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je povratak nekoliko okruga Karabaha, pod kontrolu Azerbejdžana, dugo vremena bilo na stolu

Najvažnije je da smo uspjeli da zaustavimo krvoproliće. Više od četiri hiljade ljudi poginulo je samo prema zvaničnim podacima, a zapravo, mislim i više. To nije film, to je tragedija koja se događa u životu sa konkretnim ljudima, konkretnim porodicama! Zbog toga je zaustavljanje krvoprolića glavni rezultat“, naglasio je Putin.

Ruski predsjednik je, također, rekao i da Turska nikada nije krila da u Nagorno-Karabahu podržava Azerbejdžan, te da je to geopolitička posljedica raspada Sovjetskog Saveza.

Predsjednik Putin je naglasio da se nekoliko puta približavalo konačnom rješenju situacije u Karabahu, i da je rat mogao biti izbjegnut da su sadašnji sporazumi postignuti ranije.

Da su prihvaćeni prijedlozi za rješavanje situacije, koji su izrađeni još 2013. godine, rat u Karabahu mogao je se izbjeći.

„Rusija je 2013. godine, u okviru Minske grupe OEBS-a, formulisala uslove sa kojima su se sve članice Minske grupe, uključujući i kopredsjedavajuće, a to su, podsjećam, Rusija, Francuska i Sjedinjene Američke Države, složile i podržale“, precizirao je Putin.

On je dodao da optužbe za izdaju premijera Jermenije Nikola Pašinjana nemaju osnova.

„Uzgred, Turska je prvobitno bila član Minske grupe OEBS za rješavanje pitanja Karabaha. Tako da je bila i dio međunarodnog mehanizma za rješavanje ovog pitanja. Nije bila zemlja kopredsjednik, kao Francuska, Rusija i Amerika, ali je bila član grupe. Ukupno ima 11 članova“, dodao je Putin.

Putin je istaknuo da se postupci Turske mogu posmatrati iz različitih uglova, “ali teško možete optužiti Tursku za kršenje međunarodnog prava“, poručio je predsjednik Rusije.

Uslov za prekid rata – grad Šuša

Ruski predsjednik ispričao je da je u oktobru, tokom telefonskih pregovora, uvjerio predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva da zaustavi borbena dejstva u Nagorno-Karabahu, pod uslovom da se izbjeglice vrate u Šušu, ali je Armenija bila protiv.

„Tokom 19. i 20. oktobra imao sam niz telefonskih razgovora i sa predsjednikom Alijevim i sa premijerom Pašinjanom. Sve u svemu, uspio sam da uvjerim predsjednika Alijeva da je moguće zaustaviti borbena dejstva, ali je njegov obavezni preduslov bio povratak izbjeglica, uključujući i u grad Šušu“, rekao je Putin.

Dodao je da je, za njega neočekivano, stav armenskih partnera bio „formulisan tako da je za njih to neprihvatljivo“.

Pašinjan mi je direktno rekao da u tome vidi prijetnju interesima Armenije i Karabaha“, dodao je predsjednik.

Ruski mirovnjaci

Govoreći o ruskim mirovnim snagama, ruski lider izjavio je da su ruski mirovnjaci stacionirani u Karabahu, kako bi osigurali sigurnost Armena koji se tamo vraćaju.

On je dodao da je pitanje povratka izbjeglica u Nagorno-Karabah osjetljivo i važno.

„Ovo je veoma važno pitanje. Ovo je vrlo osjetljivo pitanje. Upravo sa ciljem osiguravanja sigurnosti ovih ljudi i raspoređuje se ruski mirovni kontingent“, precizirao je Putin.

Predsjednik je istakao da Moskva smatra da se u Karabahu nalazi dovoljno pripadnika mirovnih snaga i da je povećanje njihovog broja moguće samo uz dogovor strana.

Azerbejdžan vratio svoje teritorije

Čak ni Armenija nije priznavala nezavisnost Nagorno-Karabaha, što znači da je Azerbejdžan pokušao da vrati svoje teritorije, rekao je ruski predsjednik.

„Niko, čak ni Armenija, nije priznala nezavisnost Karabaha. Šta to znači sa stanovišta međunarodnog prava? Da je Azerbejdžan vraćao teritorije koje je smatrao, a i cijela svjetska zajednica, azerbejdžanskom teritorijom. S tim u vezi, imao je prava da izabere bilo kojeg saveznika koji mu pruža određenu pomoć“, objasnio je Putin.

Putin je naglasio da je Azerbejdžan nezavisna suverena država i „ima pravo da bira saveznike onako kako smatra potrebnim“. „Ko mu ovo može uskratiti“, dodao je ruski predsjednik.

Sporazum o Karabahu

Lideri Rusije, Azerbejdžana i Armenije, Vladimir Putin, Ilham Alijev i Nikol Pašinjan, potpisali su 10. novembra zajedničku izjavu o potpunom prekidu borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu. Kako se navodi u izjavi, jedan dio regiona prelazi pod kontrolu Azerbejdžana, strane će razmijeniti zarobljenike, a ruske mirovne snage biće raspoređene duž kontakt linije i duž Lačinskog koridora koji povezuje Karabah sa Armenijom.  

Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, u sastavu ruskog mirovnog kontingenta u zoni sukoba u Nagorno-Karabahu biće 1960 vojnika, 90 oklopnih transportera, 380 jedinica automobilske i specijalne tehnike.

Izvor: Sputnik

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.