Podriva li Rusija ponovo libijski mir sa otvaranjem ambasade u Bengaziju?

Ratni diktator Halifa Haftar (Foto: Press služba LNA)

Ruski plan za otvaranje konzularne službe u Bengaziju još je jedan od znakova da Moskva nije spremna odustati od pučističkog generala Halife Haftara


Moskva je najavila da će otvoriti svoje diplomatsko predstavništvo u glavnom gradu Tripoliju do kraja godine. Istodobno, insistira na tome da konzularne službe počnu funkcionirati u Bengaziju na istoku Libije, području koje je pod kontrolom ratnog diktatora Halife Haftara.

“To nije tako lako, najvažnija je sigurnost. Ne možemo ugroziti svoje ljude i sigurnost naših stranih misija”, rekao je početkom sedmice zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov.

Vojna parada Haftarovih snaga u Libiji ove godine (Foto: Twitter)

Njegova izjava je imala za cilj istaknuti zašto Moskva možda odustaje od obnavljanja konzularnog predstavništva u Tripoliju, gdje su druge evropske sile poput Španije nedavno otvorile svoje ambasade.

“Moskvu više zanima konzulat u Bengaziju nego njihova ambasada u Tripoliju jer još uvijek stavlja opkladu na vojno rješenje u Libiji, unatoč političkom napretku koji je postignut”, izjavio je Abdulkader Assad, glavni urednik časopisa The Libya Observer i Libya Alahrar English.

Kremlj želi da uvjeri svijet kako ulaže istinski napor kako bi u Libiji donio stabilnost, ali zapravo Rusija želi vojnu prisutnost u istočnoj i južnoj Libiji kako bi osigurala unosne naftne, plinske i građevinske projekte, dodaje Assad.

Možda nije iznenađenje kada je jedan od Haftarovih zapovjednika ovog mjeseca pozvao na secesiju istočne Libije unatoč pokušajima UN-a da održe mir između zaraćenih strana. Ovo su indikativne izjave za ruske planove o nastavku sukoba, smatra Assad.

Naftom bogata Libija podijeljena je između legitimne vlade u Tripoliju, koju priznaje UN, i pučističke administracije koju podržava Rusija, na čijem čelu se nalazi ratni diktator Halifa Haftar.

Prekid vatre između dviju strane, postignut u oktobru 2020. godine, deeskalirao je veći dio napetosti. Tada su napori za posredovanje pod vodstvom UN-a pomogli uspostaviti privremenu Vladu nacionalnog jedinstva (GNU) u Tripoliju, u martu ove godine. GNU će osigurati da se nacionalni izbori održe u decembru 2021. godine.

Rusija je u prošlosti pokušavala urušiti mirovne inicijative. Moskva je isprva podržala napore UN-a za posredovanje u sukobu u Libiji 2019. godine, pod vodstvom bivšeg specijalnog izaslanika UN-a Ghassana Salame.

Ipak, istodobno je blokirala rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2019. godine, u kojoj se Halifa Haftar poziva da zaustavi vojnu ofanzivu na Tripoli protiv vlade koju podržava UN.

“Rusija je pokretač sukoba u Libiji. Haftarova međunarodna pozicija i napad na Tripoli ne bi bili mogući bez aktivne ruske političke i materijalne pomoći ”, izjavio je Salah El Bakkoush, politički analitičar i bivši savjetnik visokog državnog vijeća Libije.

Hiljade plaćenika koji pripadaju zloglasnoj ruskoj grupi Wagner borili su se u Libiji zajedno s Haftarovim snagama, a brojna izvješća pokazuju da se to radi po nalogu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Rusija želi stratešku prednost protiv NATO-a i zaključila je da će nastavak podrške ratnom diktatoru Halifi Haftaru, Aguili Salehu i Gadafijevim elementima produžiti sukob, što može poslužiti za njezinim ciljevima”, izjavio je Bakkoush za TRT World.

“Ruskim interesima, barem za sada, najbolje služi nastavak sukoba, a Haftar je koristan alat u toj strategiji.”

Rusija je navodno koristila svoje plaćenike kako bi preuzela kontrolu nad libijskom trgovinom naftom. Sirte, smješten između Tripolija i Bengazija, strateški je ulaz prema libijskim naftnim poljima.

“Plaćenici su iskopali rovove kako bi povezali naftna polja s položajima u blizini mora, u Sirtu, kako bi mogli ilegalno otpremati naftu iz Libije uz pomoć Haftarovih milicija”, dodaje Assad, glavni urednik The Libya Observer.

“To je potvrdio panel stručnjaka UN-a, iako međunarodna zajednica niti Vijeće sigurnosti UN-a nisu poduzeli nikakve mjere da prisile Rusiju da povuče svoje plaćenike.”

Sa svoje strane, Rusija tvrdi da želi dobar odnos s vladom u Tripoliju. Bogdanov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, izjavio je da je Moskva pozvala čelnike GNU-a na razgovore. No, analitičari smatraju da je ovo samo još jedan ruski trik za nastavak sukoba.

“Ruska podrška Haftaru i dalje traje, unatoč sporazumu o prekidu vatre uz posredovanje UN-a”, rekao je Assad.

“To se jasno očituje u odbijanju Moskve da povuče plaćenike Wagner grupe iz Sirta, Jufre i raznih područja u istočnoj regiji.” Rusija neće izaći iz Libije uskoro jer vidi Haftara kao način da se domogne libijskih resursa, smatra Assad.

Posljednjih mjeseci neki dužnosnici vlade GNU izrazili spremnost na saradnju s Rusijom. Ali Assad smatra da GNU prvo mora zahtijevati od Moskve da povuče svoje plaćenike, kako bi pokazala svoju predanost miru.

“Pomirimo se s tim da su glavni razlozi sudjelovanja Moskve u Libiji nafta i plinski projekti, a prisustvo njihovih plaćenika Wagner grupe u blizini naftnog polja Sharara dokaz je za to”, smatra Assad.

Podijelite: