Dva rivala održala su prve direktne razgovore u posljednjih nekoliko godina, ali stručnjaci kažu da je ostalo još spornih tačaka
Prvi direktni razgovori Irana i Saudijske Arabije pružaju priliku za ublažavanje tenzija na Bliskom istoku, koji je pogođen proxy ratovima i ekonomskim padom uzrokovanim niskim cijenama nafte, kažu stručnjaci.
Visoki zvaničnici Saudijske Arabije i Irana sastali su se u Iraku 9. aprila prvi put otkako su prekinuli odnose 2016. godine kada je Rijad pogubio šiitskog klerika šeika Nimra al-Nimra, što je izazvalo nasilne proteste u Iranu.
Teheran se raduje ponovnom pokretanju pregovora o svom nuklearnom programu sa Sjedinjenim Državama, dok se Saudijska Arabija nastoji izvući iz višegodišnjeg krvavog rata u Jemenu.
“Mislim da je to vrlo pozitivan znak da razgovaraju jedni s drugima”, kaže Joost Hiltermann, direktor za Bliski Istok i Sjevernu Afriku iz Crisis Group think-tanka.
„Ali mislim da ovo nisu pregovori. Razmjenjuju stavove kako bi vidjeli mogu li doći do neke zajedničke tačke. ”
Vijesti o pregovorima, koje Iran ili Saudijska Arabija nisu službeno potvrdili, prvi je objavio Financial Times. Postoje naznake da će se uključeni zvaničnici – uključujući šefa saudijske obavještajne službe Khalida bin Ali al-Humaidana – ponovo sastati u narednoj rundi razgovora.
Irački premijer Mustafa al Kadhimi, koji je prošlog mjeseca otišao u službenu posjetu Saudijskoj Arabiji, odigrao je glavnu ulogu u olakšavanju otpočinjanja pregovora između dugogodišnjih rivala.
Suština razgovora je sukob u Jemenu. Saudijska Arabija dijeli granicu sa siromašnim Jemenom gdje su pobunjenici Hutija, podržani od strane Irana, stekli prednost nad vladom koju podržava Rijad.
U posljednjih nekoliko godina Huti su ponovno pokrenuli napade sa dronovima na saudijska naftna postrojenja, uključujući i onaj u septembru 2019. godine, što je poremetilo izvoz i opskrbu naftom.
Novi američki predsjednik Joe Biden kritikovao je saudijske zračne napade u Jemenu za razliku od svog prethodnika Donalda Trumpa, koji je gledao u drugu stranu, čak i dok su grupe za ljudska prava u više navrata govorile o stradalim civilima usred saudijskih zračnih udara.
Više od 100.000 ljudi je stradalo od ulaska Saudijske Arabije u sukob u Jemenu 2015. godine.
„Iz saudijske perspektive, napadi Hutija izmiču kontroli. Za njih je to rat koji nije moguće dobiti. Oni također shvataju da Bajdenova administracija želi da se rat u Jemenu završi “, kaže Hiltermann.
“Ali Saudijci također žele da se riješe neke od njihovih briga – glavna su Huti i kako će ih Iran dovesti za pregovarački stol.”
Sporazum na čekanju
Još jedan događaj koji je naveo Saudijsku Arabiju i Iran da traže načine za ublažavanje napetosti povezan je s nuklearnim sporazumom iz 2015. godine ili Zajedničkim sveobuhvatnim akcijskim planom (JCPOA).
JCPOA potpisan je između Irana i SAD-a, Britanije, Francuske, Njemačke, Rusije, Kine i Evropske unije. Ponudio je Iranu oslobađanje od sankcija zauzvrat za ograničavanje iranskog nuklearnog programa. Ali bivši američki predsjednik Trump povukao se iz sporazuma i nametnuo nove sankcije Iranu.
Sada Bajdenova administracija traži načine da se vrati u nuklearni sporazum. Prošlog mjeseca SAD i Iran održali su indirektne razgovore u Beču kako bi vidjeli na koji način mogu ponovno pokrenuti ovaj proces.
Očekuje se da će se Rijad, koji je ranije podržavao Trumpa zbog njegovih iranskih sankcija, suzdržati od lobiranja protiv sporazuma.
Umjesto toga, Saudijska Arabija i njezini partneri u Vijeću za zaljevsku saradnju (GCC) insistiraju na tome da američki sporazum s Iranom izađe iz okvira nuklearnih razgovora i pokriva pitanja poput teheranskog balističkog raketnog programa.
“Očito je da je balistički program izvan dosega najvećim dijelom”, kaže dr. Andreas Krieg, predavač u školi sigurnosnih studija na King’s Collegeu u Londonu.
“Ali oni (Amerikanci) žele rješenje koje barem djeluje na način da ga mogu poslati Saudijcima i drugim državama zaljeva kao širi sporazum izvan nuklearnog programa.”
Istovremeno, SAD su Irancima jasno stavile do znanja da njihovo miješanje u druge zemlje, uključujući Jemen, može potkopati povratak nuklearnom sporazumu.
Iako se očekuje da će Iran utjecati na Hute da okončaju rat, nejasno je hoće li njihovi napori zaista uspjeti.
“Iranci imaju kontrolu, ali nedovoljno da mogu zaustaviti aktivnosti Hutija kako žele”, kaže Krieg.
„Hutiji su na mnogo načina samostalni i samoodrživi akteri. Čak i ako se Iranci u potpunosti povuku iz Jemena, Huti mogu nastaviti borbu. “
