Kako će dolazak predsjednika Bajdena utjecati na Kinu, Rusiju i Tursku?

(Fotografija: KAYHAN OZER/Turska predsjednička press služba)

Dolazak Bajdena u Bijelu kuću donijet će velike promjene na Bliskom istoku, Evropi i Aziji. Promijenit će se dosadašnja američka politika prema Kini i zauzet će se oštriji stav prema Rusiji, doći će do normalizacije odnosa sa Iranom

Nakon zatvaranja američkih birališta, stekao se utisak kako je Trump vodeći predsjednički kandidat, uprkos tome što je Džo Bajden bio glavni favorit većine svjetskih medija.

Posljednjih dana Džo Bajden ubjedljivo vodi po broju dobijenih glasova i osvojenih elektora, što je bio povod da većina svijeta prihvati pobjedu novog američkog predsjednika.

Kroz američku historiju ima nekoliko interesantnih američkih predsjednika, sa nekoliko različitih doktrina. Prvi među njima je predsjednik James Monroe, koji je na vlast došao između 1817 i 1825. godine.

Godine 1823. američki predsjednik Monroe je izjavio kako se Amerika ne miješa u evropska pitanja, niti pitanja ostatka svijeta, kako on kao predsjednik neće dozvoliti kolonijalnim silama Evrope da se miješaju u američka unutrašnja pitanja. Ovakva američka politika održala je se sve do prvog svjetskog rata.

Druga interesantna i slična američka politika bila je doktrina predsjednika Niksona, iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Nikson se protivio slanju američkih trupa u razne vojne misije širom svijeta, tvrdeći kako američki saveznici trebaju slati svoje snage, dok bi im SAD pružale logističku podršku.

Za ovakvu politiku ubrzo je uslijedila kazna pod nazivom “afera Watergate “, uslijed koje je predsjednik Nikson bio primoran dati ostavku.

Nakon toga dolazi predsjednik Kenedi, čija politika je izlazila iz okvira sistema i američke uloge u tadašnjem svjetskom poretku.

Njegov najveći “grijeh” bio je pokušaj nacionalizacije američkih federalnih rezervi (FED), koje je nastojao staviti pod upravu i kontrolu američke vlade.

Cijenu ovakvog poteza Kenedi platio je svojim životom, a predsjednik koji je nakon Kenedija došao, vratio je FED u privatno vlasništvo.

Nakon Kenedija, najvažniji predsjednik koji je izašao iz globalističkih okvira, bio je predsjednik Trump.

Trump je tvrdio kako Amerika nije svjetski policajac, tvrdio je kako veliki dio američkog nacionalnog duga dolazi od bespotrebnih i skupih vojnih intervencija širom svijeta.

Trump je smatrao da kako bi uspostavio ponovo “veliku Ameriku”, Sjedinjene Države svu svoju snagu moraju usmjeriti u unutrašnjost svog terena.

Trump se, kao i njegovi prethodnici, suočio sa mogućnostima da bude kažnjen zbog izlaska iz okvira politike koja je nametnuta SAD-u.

Bajdenova vanjska politika prema Kini i Rusiji

Trump je za vrijeme svog predsjedničkog mandata izašao iz okvira dugoročno planirane američke politike, međutim, sa Bajdenom Amerika će ponovo vratiti starim stazama.

Gotovo oko svih tačaka u kojima je se Trump sukobljavao sa Kinom, Bajden će tražiti kompromis i uspostavit će zajedničku saradnju.

Trumpova strategija protiv Kine zasnivala se na uspostavljanju vojnog saveza u Aziji po uzoru na NATO. Bajdenova politika ovdje fokusirat će se više na uspostavljanje transpacifičke ekonomske unije.

Dok je Kina davala punu podršku UN-u, Trump i Sjedinjene Države su se uglavnom protivili svemu, i napustili su članstvo u brojnim UN-ovim organizacijama poput Svjetske zdravstvene organizacije, izašli su iz sporazuma o klimatskim promjenama iz Pariza.

Bajdenov prvi potez bit će povratak u okvire UN-ove agende borbe protiv pandemije i klimatskih promjena.

Dok je Trumpova politika išla ka stavljanju Kine u obruč, Bajdenova politika ići će u smjeru jačanja NATO saveza i okruživanju Rusije u istočnoj Evropi.

Istovremeno bi moglo doći do pojačanog angažmana Sjedinjenih Država i EU s ciljem suzbijanja ruskog utjecaja na Balkanu, što bi u konačnici koristilo većini balkanskih država poput Bosne i Hercegovine.

Arapski svijet, Iran i Turska

Demokrati generalno imaju običaj uvoziti ideologiju “demokratije” u druge države širom svijeta.

Djelovanje demokrata u drugim državama uglavnom se svodi na nevladine i humanitarne organizacije, usmjerene na pomoć ženama, omladini, djeci i drugim ranjivim kategorijama društva.

Pod raznim nazivima fondacija širom svijeta organizuju opozicione stranke u drugim državama.

Najpoznatije među njima su Soroševe fondacije širom svijeta.

Međutim, niti je svijet onaj isti, niti je Amerika ona ista. Danas većina ljudi u svijetu razumije šta se podrazumijeva pod “američkom demokratijom”.

Kada je riječ o Turskoj, Bajden je već najavio kako će u ime “demokratije” pokušati promijeniti vlast u Turskoj, tako što će pružiti podršku opoziciji.

Ali Turska više nije ona država iz Obaminog perioda. Današnja Turska provela je veliku čistku unutar svoje državne administracije, i upoznata je sa svim metodama koje demokrati koriste za infiltraciju u druge države.

Sa dolaskom Bajdena, turska politika se neće značajno promijeniti. Turska će nastaviti sa svojom dosadašnjom dugoročnom strategijom

Prva tačka spora između Turske i SAD-a bit će turska nabavka S-400. Iako je predsjednik Trump izbjegavao potpisati uvođenje ozbiljnih sankcija protiv Turske, ovaj scenarij je sve izgledniji sa demokratama.

Međutim, ukoliko Džo Bajden želi ojačati NATO i ozbiljno se pozabaviti sa Rusijom, morat će naći zajednički kompromis sa Turskom, kao drugom najvećom vojskom u NATO savezu, koja je strateški pozicionirana u odnosu na Rusiju.

U konačnici, Bajden i Sjedinjene Države neće imati toliko prostora i vremena baviti se Turskom i Rusijom. Onog trenutka kada Bajden uvede zaključavanja uslijed pandemije, kakva danas gledamo širom Evrope, ozbiljni ekonomski problemi isplivat će na površinu u Sjedinjenim Državama.

Dolaskom Bajdena vrlo vjerovatno je da će doći do zbližavanja Saudijske Arabije i Turske.

Povod za ovakvo nešto biće uspostavljanje boljih odnosa između SAD-a i Irana, što je već viđeno za vrijeme mandata predsjednika Obame, kada su Zaljevske države imale vrlo bliske odnose sa Turskom, prvenstveno Saudijska Arabija.

[custom-related-posts title=”Pročitajte još” none_text=”None found” order_by=”title” order=”ASC”]

 

Naravno, dolaskom Trumpa ovo se promijenilo, jer je Trump zauzeo oštar stav prema Iranu i poništio nuklearni sporazum, što je dovelo do zbližavanja Izraela i arapskih država.

Iran nije jedini povod, politika američkih demokrata nije naklonjena arapskim diktatorima i režimima, koji bi se mogli sve više susretati sa pritiscima i sankcijama zbog kršenja osnovnih ljudskih prava i ilegalnog sudjelovanja u ratovima u Jemenu i Libiji.

Sve u svemu, i Tursku i Rusiju očekuju ozbiljni problemi sa novom američkom administracijom.

Autor: F.T

 

Podijelite: