Izrael je spreman za saradnju s Turskom oko plina u Istočnom Mediteranu

Izraelski ministar za energetiku Yuval Steinitz (Foto: Twitter)

Izraelski ministar energetike rekao je u utorak da je Tel Aviv spreman za saradnju s Turskom u vezi s prirodnim gasom u Istočnom Mediteranu

Izraelski ministar Yuval Steinitz obratio se novinarima, govoreći o projektu izgradnje plinovoda u Istočnom Mediteranu, za vrijeme zvanične posjete Kipru.

Naglašavajući važnost podvodnog plinovoda, za koji je ustvrdio da će biti najduži i najdublji na svijetu, Steinitz je rekao da se nada da će projekt biti završen za pet godina.

Također je rekao da je Izrael ranije vodio razgovore o izvozu plina u Tursku, iako to tek treba dati rezultate. Također je izrazio nadu da bi se Ankara u budućnosti mogla pridružiti Istočnomediteranskom plinskom forumu.

Steinitz je u ponedjeljak stigao u posjetu administraciji kiparskih Grka i prisustvovao ceremoniji potpisivanja sporazuma o povezivanju električnih mreža između dvije zemlje, kao i Grčke.

EastMed je projekt plinovoda dužine 1.900 kilometara (1.180 milja) koji se proteže od Izraela do Grčke, a zatim do Italije.

Pomorsko razgraničenje na osnovu sporazuma o EEZ (ekskluzivna ekonomska zona) između Grčke i Egipta. Turska se oštro protivi ovom sporazumu, najavivši čak i prije samog njegovog potpisivanja da ga neće poštovati. Na karti je također ucrtana EEZ između Turske i Libije.

Kritičari projekta tvrde da neće biti moguće napuniti kapacitet plinvoda trenutnim i poznatim rezervama plina u blizini izraelske obale Istočnog Mediterana, te da, čak i ako se Egiptu uključi u projekt, isplativost projekta zasnovana je na potencijalnim otkrićima novih rezervi u regiji.

Signali želje za saradnjom s Turskom u Istočnom Mediteranu ne samo da su stigli iz Izraela, već nedavno i iz Egipta, zbog čega je Grčka zabrinuta zbog svojih interesa u regiji

Grčki list Kathimerini objavio je prošle sedmice da je Egipat u istočnoj zoni tenderske karte uzeo u obzir kontinentalni pojas koji je Turska proslijedila Ujedinjenim nacijama, nakon sporazuma između Turske i Libije u novembru 2019.godine.

Novine su objavile da bi potez Kaira mogao biti protumačen kao njegova suzdržanost da se uključi u kontroverzu oko tursko-grčkog kontinentalnog pojasa u regiji, posebno oko Kipra.

Kathimerini je također objavio da, iako se ovaj potez neće odnositi na trenutno pomirenje, Kairo je Ankari ostavio otvorena vrata za buduće pregovore provodeći takav potez.

Tursko-libijski sporazum o pomorskom razgraničenju pružio je pravni okvir za spriječavanje bilo kakvih uzurpiranja prava od strane regionalnih država. U skladu s tim, izbjegnuti su pokušaji grčke vlade da prisvoji ogromne dijelove kontinentalnog pojasa Libije, otkako je politička kriza pogodila sjevernoafričku zemlju 2011. godine.

Sporazum je također potvrdio da su Turska i Libija pomorski susjedi. Razgraničenje započinje od primorskih gradova Fethiye-Marmaris-Kasa na jugozapadnoj obali Turske i proteže se do obale Libije  i gradova Derna-Tobruk-Bordia.

Prema Konvenciji UN-a o pomorskom pravu, dok je država u stanju protezati svoje teritorijalne vode na samo 12 nautičkih milja prema moru, kada je u pitanju ekskluzivna ekonomska zona, područje se može proširiti za dodatnih 200 milja.

Međutim, ako je pomorska udaljenost između dvije zemlje manja od 424 milje, potreban je bilateralni sporazum kako bi se utvrdila međusobno dogovorena linija razdvajanja njihovih isključivih ekonomskih zona.

[custom-related-posts title=”Povezano” none_text=”None found” order_by=”title” order=”ASC”]

 

Grčka, s druge strane, tvrdi da ostrva imaju pravo na sopstvenu ekskluzivnu ekonomsku zonu, te bi ovom tvrdnjom Grčka uveliko umanjila tursku zonu.

Drugi grčki novinski portal The Indicator objavio je da je Egipat blizu postizanja sporazuma s Turskom u Istočnom Mediteranu, te da zanemaruje grčke interese.

 

 

 

Podijelite: