Izgradnja tursko-ruskog zajedničkog nadzornog centra bit će završena za dvije sedmice, rekao je u četvrtak azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev
“Što prije centar za nadzor započne s radom, to bolje, jer iako je prošlo oko dva mjeseca od završetka rata, i dalje postoje prijetnje i opasnosti“, rekao je Alijev tijekom sastanka s turskim ministrom odbrane Hulusijem Akarom i šefom Generalštaba Turskih Oružanih snaga (TSK).
“Azerbejdžanska strana trenutno gradi zgradu za ovaj centar za nadzor u okrugu Aghdam. Ovaj centar za nadzor bit će spreman u narednih 10 dana – najviše dvije sedmice”, citira se u izjavi azerbejdžanskog Ministarstva odbrane.
“Koliko znam, turska strana je spremna za početak rada. Vjerovatno ste i u kontaktu s ruskom stranom,” dodao je.
Alijev je naglasio da su oružane snage Armenije već prekršile prekid vatre i da je azerbejdžanska vojska imala stradale čak i nakon rata.
“Mogu reći da prema informacijama koje imamo, armenske oružane jedinice koje se još uvijek nalaze u nekim oslobođenim teritorijama nisu podređene jermenskom političkom vodstvu”, rekao je azerbejdžanski predsjednik, dodajući da su mnogi od njih neutralizirani i mnogi drugi uhapšeni.
“Ne mogu se smatrati ratnim zarobljenicima – oni su teroristi. Dobili su priliku. Konkretno, ruski mirovnjaci pridružili su se operaciji i dopustili su im priliku da napuste to područje”, rekao je Alijev.
Alijev je također rekao da Azerbejdžan planira uskoro izgraditi željezničku prugu do armenske granice za prijevoz robe prema Turskoj i azerbejdžanskoj enklavi Nahčivan, nakon što je osigurao teritorijalne dobitke u sukobu s jermenskim snagama.
Azerbejdžan planira izgraditi liniju od grada Horadiza do Zangilana na granici s Jermenijom, odakle će kamionima premještati robu u Nahčivan i Tursku, dodao je Alijev.
“Siguran sam da već možemo početi isporučivati robu iz Azerbejdžana u Tursku i Nahčivan preko Armenije, kao i u suprotnom smjeru”, izjavio je Alijev, prenosi Azerbejdžanska državna novinska agencija AZERTAC.
Alijev nije precizirao koja će se roba transportovati iz Azerbejdžana, iako u azerbejdžanskom izvozu dominiraju nafta i plin, ali također prodaje šećer, voće i druge metale.
Izgradnja pruge mogla bi potrajati i do dvije godine, dodao je Alijev
Sporazumom, kojem je posredovala Rusija prošlog mjeseca, je zaustavljen šestosedmični sukob između azerbejdžanskih i jermenskih snaga oko regije Nagorno-Karabaha i okolnih područja, osiguravajući teritorijalni dobitak za Azerbejdžan.
Prema sporazumu, Armenija mora Azerbejdžanu osigurati sigurnu transportnu vezu preko svoje teritorije do azerbejdžanske enklave Nahčivan koja se graniči sa Turskom.
Akar je sa svoje strane rekao da Turska i Azerbejdžan rade zajedno kako bi osigurali mir u novooslobođenoj regiji Nagorno-Karabaha.
“Jedinstvo, jednakost i zajednički napori Azerbejdžana i Turske u osiguranju mira i stabilnosti ovdje, uz odlučnost Azerbejdžana, otvorit će velike izglede ne samo za današnjicu već i za budućnost”, rekao je turski ministar odbrane.
Nakon primirja od 10. novembra, Turska i Rusija potpisale su memorandum o razumijevanju za uspostavljanje zajedničkog centra za praćenje mirovnog sporazuma na azerbejdžanskim teritorijama oslobođenim od okupacije Jermenije.
Odnosi između bivših sovjetskih republika Jermenije i Azerbejdžana napeti su od 1991. godine, kada je jermenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao azerbejdžanska teritorija, i sedam susjednih regija.
Kada su 27. septembra izbili novi sukobi, jermenska vojska započela je napade na civile i azerbejdžanske snage i prekršila nekoliko humanitarnih sporazuma o prekidu vatre.
Tokom 44-dnevnog sukoba, Azerbejdžan je oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela od gotovo tri decenije duge okupacije.
Uprkos sporazumu o okončanju sukoba od 10. novembra, jermenska vojska nekoliko je puta prekršila sporazum i ubila nekoliko azerbejdžanskih vojnika i civila, prema informacijama azerbejdžanskog ministarstva odbrane.
Primirje se vidi kao pobjeda Azerbejdžana i poraz Armenije, čije su oružane snage primorane na povlačenja u skladu sa sporazumom.
