Povlačenjem iz Afganistana stekli su se uslovi da Oružane snage Republike Hrvatske na Kosovu rasporede jače snage, slanjem kontingenta od 150 vojnika
Srbijanski i Hrvatski mediji posljednjih mjeseci najavljuju kako Oružane snage Republike Hrvatske, planiraju pojačati svoje vojno prisustvo na Kosovu, u sklopu snaga KFOR-a.
Nakon što se hrvatska vojska povukla iz Afganistana, u septembru ove godine, predsjednik Zoran Milanović je najavio kako će Hrvatska slati svoje snage u inozemne vojne misije, ali tamo gdje je to “interes Hrvatske”.
Brzo je postalo jasno da je to mjesto, koje bi strateški odgovaralo i Hrvatskoj, upravo Kosovo, kao dio bivše državne zajednice, uz koje Hrvatsku vežu geostrateški i ekonomski interesi, time i vojni. Hrvatska je vojska i sada prisutna na Kosovu, gdje u okviru NATO-ove misije KFOR ima 44 pripadnika, uglavnom pripadnika HRZ-a, koji su tamo s dva transportna helikoptera, plus manji tim specijalaca. No hrvatske su ambicije sada veće.
Povlačenjem snaga iz Afganistana stekli su se uvjeti da hrvatska vojska ojača svoje snage na Kosovu, te da ubuduće na Kosovu rasporedi puno jače vojne snage slanjem postrojbe do 150 vojnika.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, Mirko Šundov, za vrijeme posjete Prištini poručio je, da će Hrvatska i dalje pridonositi miru i sigurnosti na Kosovu te pružati stručna znanja i iskustva Ministarstvu odbrane i Kosovskim sigurnosnim snagama na putu u članstvo u regionalnim inicijativama.
Vlada Kosova objavila je da su odnosi Kosova i Hrvatske “aktivni i prijateljski”, a da se kadeti Kosovskih sigurnosnih snaga obrazuju u Hrvatskoj vojsci, dok je određeni broj na vojnim obukama
Ukupne NATO-ove snage na Kosovu broje oko 3500 vojnika, od čega je najviše Amerikanaca (660), a prisutne su i jake postrojbe iz našeg šireg i užeg susjedstva. Austrijanci i Mađari tamo drže oko 400 vojnika, Italijani više od 500, ali i Slovenci oko 380 vojnika. Njihov strateški i ekonomski interes na Kosovu je jasan pa se očito i Hrvatska namjerava ambicioznije uključiti u taj krug.
Ovdje valja očekivati i politički otpor Srbije prema jačem vojnom angažmanu Hrvatske vojske, koja bi takav korak i uvlačenje hrvatskih snaga “iza leđa” Srbije mogla doživjeti kao provokaciju.
Temeljna zadaća dosadašnjeg hrvatskog kontingenta u operaciji KFOR, koji je razmješten na području aerodroma Slatina u Prištini, je prijevoz snaga KFOR-a, tereta i VIP osoba.
Ujedno, ovakav razvoj situacije ide u prilog nastojanjima na Zapadu i u samoj Bosni i Hercegovini, da se suprostave rastućem nacionalizmu i teritorijalnim ambicijama prema okolnim državama od strane Srbije.
Hrvatska poduzima preventivne korake, znajući da ukoliko jednog dana ponovo dođe do sukoba na Kosovu ali i u Bosni Hercegovini, takvo nešto bi se kasnije moglo dogoditi i na teritoriji same Hrvatske.
