Globalna vojna potrošnja narasla na 2 biliona dolara, uprkos globalnom ekonomskom padu

Kineski ratni brodovi na kraju zajedničke vježbe s ruskom ratnom mornaricom 2016. godine (Fotografija: Xinhua)

Uprkos ekonomskom padu i kontinuiranoj pandemiji, države širom svijeta zabilježile su porast vojnih izdvajanja do rekordnog nivoa

Pandemija Covid-19 nije umanjila apetite za vojnom potrošnjom u 2020. godini, navodi se u novom izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI).

2020. godine, dok su se države širom svijeta borile da obuzdaju koronavirus, svijet je potrošio gotovo 2 biliona dolara na vojne izdatke, što je porast od 2,6% posto u odnosu na 2019. godinu.

Deset najveći vojnih potrošača u svijetu prema podacima SIPRI instituta za 2019. godinu

Rast vojnih izdataka dogodio se čak i pored toga što je svjetska ekonomija bilježila pad za 3,3% posto u 2020. godini, dok su ekonomije država bile pod mjerama zaključavanja u pokušaju da obuzdaju širenje pandemije.

Podaci SIPRI instituta sugeriraju da neke od zemalja, koje su najviše pogođene pandemijom, nisu uspjele preusmjeriti resurse prema svojim zdravstvenim sistemima – što se u mnogim slučajevima približilo prijelomnoj tački.

SAD su i dalje vodeći svjetski vojni potrošači koji za vojsku izdvajaju oko 778 milijardi dolara, što je bio porast od 4,4% posto u odnosu na 2019. godinu.

Američki vojni budžet u praksi predstavlja 39% procenata od ukupne globalne vojne potrošnje u 2020. godini.

Rastući odbrambeni budžet zemlje odražava uvjerenje prethodne administracije Donalda Trumpa da “vojska nije dovoljno velika”.

Sjedinjene Države također predvode u svijetu u smrtnim slučajevima od infekcija Covid-19, s gotovo 600 000 mrtvih i više od 32 miliona slučajeva.

Povećanje američkog vojnog budžeta “odražava rastuću zabrinutost zbog uočenih prijetnji od strateških konkurenata poput Kine i Rusije”, smatra jedan analitičar iz SIPRI instituta.

Kina, koja je širenje pandemije Covid-19 zaustavila mnogo uspješnije od većine drugih zemalja, i jedna od rijetkih ekonomija koja je rasla u 2020. godini, također je zabilježila skromno povećanje svog vojnog budžeta.

Kina je 2020. godine na svoju vojsku potrošila 252 milijarde dolara, što je porast od 1,9% posto u odnosu na 2019. godinu, i važi za drugi najveći vojni budžet u svijetu nakon Sjedinjenih Država.

Francuska, kao osmi najveći vojni potrošač u svijetu, sada troši više od 2% posto BDP-a na svoju vojsku, prvenstveno zbog ekonomije koja je zabilježila pad u 2020. godini.

Pandemija Covid-19 posebno je pogodila zemlju, kroz zatvaranja ekonomije i visokim nivoom infekcija koji se nastavljaju širiti u zemlji zbog neuspjeha sa pronalaskom i uvođenjem cjepiva.

Ruski vojni budžet također je porastao za 2,5% posto, dostigavši ​​61,7 milijardu dolara. Međutim, to je bilo 6,6% posto manje nego što je prvobitno bilo predviđeno.

Covid-19 je katalizirao demografski problem koji je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao pitanjem nacionalne sigurnosti. Pored niskog nataliteta i smrtnosti zbog Covid-19, rusko stanovništvo se smanjilo prvi put nakon 15 godina.

Još jedan važan događaj bio je pad vojnih izdataka na Bliskom istoku, pri čemu je potrošnja opala za 6,5 ​​posto, spustivši se na 143 milijarde dolara.

Regija, koja je redovno na vrhu ljestvice u izdvajanjima za oružje, bila je prisiljena smanjiti potrošnju dok su cijene nafte padale. Izvještaj navodi da je vojna potrošnja Saudijske Arabije pala za 10% posto u 2020. godini.

U 2020. godini vojni izdaci Turske smanjili su se za 5% procenata u 2020. godini, na 17,7 milijardi dolara. Izvještaji SIPRI instituta govore da je pad “bio izuzetak u deceniji koju je obilježio kontinuirani trend rasta vojne potrošnje u Turskoj, s rastom od 77% posto između 2011. i 2020. godine”

Pad turskih vojnih izdataka također je omogućio Izraelu da nadmaši Tursku sa vojnim izdvajanjima od 21,7 milijardi dolara.

Zemlje podsaharske Afrike, koje se svrstavaju u red najsiromašnijih zemalja svijeta, također su povećale svoja vojna izdvajanja. Njihovi vojni budžeti porasli su za 3,4% posto, dostigavši ukupno ​​18,5 milijardi dolara.

Izvještaj SIPRI instituta također upozorava da bi, kako se nastavlja ekonomski pad usred pandemije u 2021. godini, svijet mogao početi bilježiti pad vojnih izdvajanja dok države budu pravile rezove u budžetima, u nastojanjima da stimuliraju rast ekonomije.

 

Podijelite:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.