Uprkos ekonomskom padu i kontinuiranoj pandemiji, države širom svijeta zabilježile su porast vojnih izdvajanja do rekordnog nivoa
Pandemija Covid-19 nije umanjila apetite za vojnom potrošnjom u 2020. godini, navodi se u novom izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI).
2020. godine, dok su se države širom svijeta borile da obuzdaju koronavirus, svijet je potrošio gotovo 2 biliona dolara na vojne izdatke, što je porast od 2,6% posto u odnosu na 2019. godinu.
Deset najveći vojnih potrošača u svijetu prema podacima SIPRI instituta za 2019. godinu
Rast vojnih izdataka dogodio se čak i pored toga što je svjetska ekonomija bilježila pad za 3,3% posto u 2020. godini, dok su ekonomije država bile pod mjerama zaključavanja u pokušaju da obuzdaju širenje pandemije.
Podaci SIPRI instituta sugeriraju da neke od zemalja, koje su najviše pogođene pandemijom, nisu uspjele preusmjeriti resurse prema svojim zdravstvenim sistemima – što se u mnogim slučajevima približilo prijelomnoj tački.
SAD su i dalje vodeći svjetski vojni potrošači koji za vojsku izdvajaju oko 778 milijardi dolara, što je bio porast od 4,4% posto u odnosu na 2019. godinu.
Američki vojni budžet u praksi predstavlja 39% procenata od ukupne globalne vojne potrošnje u 2020. godini.
Rastući odbrambeni budžet zemlje odražava uvjerenje prethodne administracije Donalda Trumpa da “vojska nije dovoljno velika”.
Sjedinjene Države također predvode u svijetu u smrtnim slučajevima od infekcija Covid-19, s gotovo 600 000 mrtvih i više od 32 miliona slučajeva.
Povećanje američkog vojnog budžeta “odražava rastuću zabrinutost zbog uočenih prijetnji od strateških konkurenata poput Kine i Rusije”, smatra jedan analitičar iz SIPRI instituta.
Kina, koja je širenje pandemije Covid-19 zaustavila mnogo uspješnije od većine drugih zemalja, i jedna od rijetkih ekonomija koja je rasla u 2020. godini, također je zabilježila skromno povećanje svog vojnog budžeta.
Kina je 2020. godine na svoju vojsku potrošila 252 milijarde dolara, što je porast od 1,9% posto u odnosu na 2019. godinu, i važi za drugi najveći vojni budžet u svijetu nakon Sjedinjenih Država.
Francuska, kao osmi najveći vojni potrošač u svijetu, sada troši više od 2% posto BDP-a na svoju vojsku, prvenstveno zbog ekonomije koja je zabilježila pad u 2020. godini.
Pandemija Covid-19 posebno je pogodila zemlju, kroz zatvaranja ekonomije i visokim nivoom infekcija koji se nastavljaju širiti u zemlji zbog neuspjeha sa pronalaskom i uvođenjem cjepiva.
Ruski vojni budžet također je porastao za 2,5% posto, dostigavši 61,7 milijardu dolara. Međutim, to je bilo 6,6% posto manje nego što je prvobitno bilo predviđeno.
Covid-19 je katalizirao demografski problem koji je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao pitanjem nacionalne sigurnosti. Pored niskog nataliteta i smrtnosti zbog Covid-19, rusko stanovništvo se smanjilo prvi put nakon 15 godina.
Još jedan važan događaj bio je pad vojnih izdataka na Bliskom istoku, pri čemu je potrošnja opala za 6,5 posto, spustivši se na 143 milijarde dolara.
Regija, koja je redovno na vrhu ljestvice u izdvajanjima za oružje, bila je prisiljena smanjiti potrošnju dok su cijene nafte padale. Izvještaj navodi da je vojna potrošnja Saudijske Arabije pala za 10% posto u 2020. godini.
U 2020. godini vojni izdaci Turske smanjili su se za 5% procenata u 2020. godini, na 17,7 milijardi dolara. Izvještaji SIPRI instituta govore da je pad “bio izuzetak u deceniji koju je obilježio kontinuirani trend rasta vojne potrošnje u Turskoj, s rastom od 77% posto između 2011. i 2020. godine”
Pad turskih vojnih izdataka također je omogućio Izraelu da nadmaši Tursku sa vojnim izdvajanjima od 21,7 milijardi dolara.
Zemlje podsaharske Afrike, koje se svrstavaju u red najsiromašnijih zemalja svijeta, također su povećale svoja vojna izdvajanja. Njihovi vojni budžeti porasli su za 3,4% posto, dostigavši ukupno 18,5 milijardi dolara.
Izvještaj SIPRI instituta također upozorava da bi, kako se nastavlja ekonomski pad usred pandemije u 2021. godini, svijet mogao početi bilježiti pad vojnih izdvajanja dok države budu pravile rezove u budžetima, u nastojanjima da stimuliraju rast ekonomije.
