Komesar za proširenje Evropske unije u četvrtak je pozvao zemlje zapadnog Balkana da stvore jedinstveno ekonomsko područje, kako bi bolje osjetile i iskoristile blagodati investicijskih planova evropskog bloka.
Oliver Varhelyi boravio je na Kosovu u okviru turneje po Balkanu. Pozvao je Kosovo da “ubrza reforme jer ove investicije idu paralelno s reformskim naporima”.
EU je ove sedmice odobrila paket bespovratnih sredstava od 9 milijardi eura (10,58 milijardi dolara) za zemlje zapadnog Balkana do 2027. godine.
Varhelyi je rekao da su “u koordinaciji s međunarodnim finansijskim institucijama-partnerima kako bi stvorili dodatnih 20 milijardi eura (23,5 milijardi dolara) garancija za region”.
Investicija se mjeri u iznosu od trećine bruto domaćeg proizvoda (BDP) regije, a EU očekuje da će potaknuti rast ekonomije za 3% do 4% posto.
“Ključno je imati jedinstveno ekonomsko područje na Balkanu, jer će ove investicije donijeti korist samo ako te investicije budu djelovale regionalno”, rekao je Varhelyi na konferenciji za novinare s kosovskim premijerom Avdulahom Hotijem.
“Plan ekonomskih ulaganja može promijeniti regiju. Može značajno promijeniti pejzaž ove regije u roku od četiri do pet godina,” rekao je.
Blok želi vidjeti daljnji napredak u pitanjima koja se odnose na vladavinu zakona, korupciju, reformu pravosuđa i bolju javnu upravu.
Zemlje zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama prijemnog članstva u EU: Srbija i Crna Gora već su započele pregovore o nekim poglavljima konačnog sporazuma, dok su Albanija i Sjeverna Makedonija dobile zeleno svjetlo za početak razgovora. Kosovo i Bosna i Hercegovina su potpisali sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao prvi korak na putu ka članstvu.
Varhelyi je rekao da je vidio napredak u pregovorima Kosova i Srbije o normalizaciji njihovih veza i pozdravio obnovljeno interesovanje Sjedinjenih Država za taj proces.
Rekao je da su se mnogi planovi EU i Sjedinjenih Država približili.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa radila je na normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, a u septembru su srpski predsjednik Aleksander Vučić i kosovski premijer Avdullah Hoti potpisali sporazum u Bijeloj kući, koji ima za cilj normalizaciju ekonomskih odnosa.
Kasnije u četvrtak, Varhelyi je posjetio srbijansku prijestolnicu Beograd, gdje je rekao da EU želi da se regija, u kojoj se Kina i Rusija također natječu za uticaj, približi evropskom bloku. Varhelyi je izrazio nadu da će nova srpska vlada, koja se je trebala formirati nakon izbora 21. juna, pogurati reformski proces naprijed.
Srbijanski predsjednik Vučić pozdravio je najavljene investicione projekte, ali je odbacio većinu kritika EU u izvještaju o tempu demokratskih reformi.
Kina je uložila veliki napor da se dodvori zapadnom Balkanu u danima početka pandemije, šaljući avione maski i drugu zaštitnu opremu u Beograd, Skoplje i Banjaluku. U Srbiji je ova pomoć u velikoj mjeri promovisana u medijima ali i od same vlade Srbije.
Ovakav razvoj situacije nastao je uslijed niza nedavnih ulaganja u infrastrukturu i industriju u zemlji, uključujući izgradnju mostova, puteva i pruga, kupovinu fabrike čelika, rudarskog pogona i izgradnje fabrike guma.
Takve investicije kupile su “simpatje” kod stanovništva očajnog za ekonomskim razvojem, i kod vlade koja želi pružiti opipljive koristi svom narodu
Ulazak SAD-a na polje ekonomskog razvoja Srbije, trebao bi pružiti dobrodošlu i transparentniju alternativu kineskom modelu.
Sporazum bi također mogao poslužiti za suzbijanje ruskog uticaja u Srbiji, gdje su se snage na terenu već promijenile, nakon sastanka u Bijeloj kući. Mediji koji su tradicionalno naklonjeni prema Rusiji iznenada su krenuli hvaliti Sjedinjene Države, dok je vlada koja je poznata bila po kiritikama zbog pokušaja da “sjedi na dvije stolice” između Istoka i Zapada, oštro kritikovala Rusiju zbog negativnosti prema Washingtonskom sporazumu.
Rusija je godinama igrala na kartu kulturnih i vjerskih veza sa srpskim narodom, dok je problem oko Kosova držao Srbiju udaljenom od zapadnih institucija.
Iako je Rusija uspješno iskoristila kulturne veze, ankete dosljedno pokazuju da Srbi i ostali narodi u regiji daju prednost životnom standardu, i teže evropskim integracijama, i nadaju se da će zaustaviti plimu vanjske migracije svojih mladih i obrazovanih ljudi. Rusija ne može ispuniti ove težnje koje je Zapad godinama zanemarivao.
Američko-evropski napori, poput uspostavljanja ureda DFC-a u Beogradu, investicija evropskog bloka mogli bi biti pozitivan korak u ovom smjeru za Srbiju, Kosovo i region u cjelini.
