Turska ima pravo biti uključena u rješenje problema Nagorno-Karabaha koliko i Rusija, rekao je u petak predsjednik Recep Tayyip Erdogan, dodajući kako se nada da dvije zemlje mogu zajedno raditi na tom cilju.
Razgovarajući s novinarima nakon molitve u petak u Istanbulu, Erdogan se osvrnuo na nedavnu izjavu azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, u kojoj je pozvao Tursku da posreduje u prekidu vatre, rekavši da se takve riječi ne mogu ostaviti po strani.
“Azerbejdžan kaže ako Armenija ponudi Rusiji (da posreduje) mi nudimo Turskoj. Kaže da bi i Turska trebala biti prisutna s Rusijom u tim mirovnim pregovorima. Zapravo, nisam čuo nikakav negativan stav Rusije u tom pogledu”, rekao je predsjednik Turske.
Predsjednik Azerbejdžana je 12. oktobra rekao da, iako ne zna kada će započeti pregovori s Armenijom, želi da i Turska sudjeluje u mirovnom procesu.
Alijev je rekao da je grupa iz Minska, osnovana za posredovanje u sukobu, predvođena Francuskom, Rusijom i Sjedinjenim Državama, bila pristrasna i da Turska, koju je opisao kao globalnu silu zbog svoje uključenosti u Siriji, Libiji i drugim međunarodnim sukobima, mora biti uključena u postupak rješavanja krize.
“Turska je također član grupe iz Minska, zašto ne bi bila među supredsjedateljima? Čak iako mnoge zapadne zemlje ne žele prihvatiti, riječ Turske je velika, ona je potpuno nezavisna”, poručio je Alijev.
Regija Nagorno-Karabah proteklih sedmica je svjedočila žestokim borbama, koje su odnijele živote stotina ljudi, uključujući i civile.
Prema Ujedinjenim narodima, kao i međunarodnom pravu, regija Nagorno Karabaha se smatra dijelom Azerbejdžana.
Sukobi su započeli 27. septembra kada su armenske snage gađale civilna azerbejdžanska naselja i vojne položaje u regiji, što je dovelo do žrtava.
Svjetske sile, uključujući Rusiju, Francusku i Sjedinjene Države, pozvale su na novi prekid vatre. Turska je u podržala pravo Bakua na samoodbranu i zatražila povlačenje armenskih okupatorskih snaga.
Rusija je posredovala u dva prekida vatre od 27. septembra, kada su prvi put izbili sukobi, ali niti jedan dogovor o primirju se nije održao. U dva raketna napada na Ganju, Armenija je ubila dvadesetak civila, uključujući djecu, uz još deset ranjenih.
Odnosi između dvije bivše sovjetske republike, Azerbejdžana i Armenije, napeti su od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah.
Oko 20% azerbejdžanskog teritorija ostalo je pod ilegalnom armenskom okupacijom gotovo tri decenije.
‘Američko mišljenje oko S-400 je ništavno’
Što se tiče spora oko nabavke raketnog sistema S-400 sa SAD-om, predsjednik je potvrdio da je Turska provela probno lansiranje.
“Američki pristup za Tursku nije obvezujući”, naglasio je Erdogan.
“Što drugo možemo učiniti nego testirati mogućnosti koje imamo? Ne moramo ići tražiti dozvolu od SAD-a za to. Grčka ima S-300. Osim provođenja testnih lansiranja, Grčka ih koristi i kao oružje. Kažu li im Sjedinjene Države bilo šta? Ne, ne “, nastavio je Erdogan, naglašavajući kako je Turska odlučna u nabavci S-400.
Kao odgovor na izvještaje da je Turska provela prva testna lansiranja S-400, američka veleposlanica u NATO-u, Kay Bailey Hutchison, izjavila je u srijedu da je problematično to što je Turska testirala S-400 na teritoriji NATO-a.
Dodala je kako je Turska žrtvovala brojne pogodnosti kako bi posjedovala S-400.
„Mi smo, zajedno sa svim saveznicima u NATO-u, učinili sve što je potrebno kako bi Turska odustala od kupovine proturaketnog sistema od Rusije, koju prepoznajemo kao neprijatelja. Kupovina proturaketnog sistema od Rusije i njegovo postavljanje u naš NATO savez je crvena linija. Nema sumnje u to ”, objasnila je Hutchison.
Veze između saveznika unutar NATO-a, Turske i Sjedinjenih Država, prošle godine su postale napete zbog turske nabavke naprednog ruskog protuzračnog sistema S-400, zbog čega je Washington isključio Tursku iz programa razvoja borbenog aviona F-35.
SAD su tvrdile da bi Rusija mogla koristiti sistem za prikriveno dobivanje tajnih podataka o F-35 avionima, i kako ne može biti integrisan u integrisani sistem protuzračne odbrane NATO-a. Turska, međutim, insistira na tome da S-400 neće ni biti integriran u NATO sistem i da neće predstavljati prijetnju savezu.
“Sistem protuzračne odbrane S-400 neće biti integrisan u NATO sisteme i biće samostalno raspoređen,” izjavio je u četvrtak ministar odbrane Hulusi Akar o tom pitanju.
U intervju za Bloomberg, Akar je izjavio da će se S-400 koristiti kao neovisni sistem baš kao i S-300 koje koriste neke članice NATO-a.
Naglasio je da je kupovina S-400 nužna za Tursku i da to neće udaljiti Tursku od NATO-a.
Prethodni razgovori Turske i SAD-a o kupovini Patriot sistema propali su oko brojnih pitanja, počevši od nabavke S-400 do nezadovoljstva Ankare uvjetima Washingtona.
Turska je izjavila da će pristati na ponudu koja uključuje transfer tehnologije pod uslovom zajedničke proizvodnje.
Ankara je više puta naglasila da su Sjedinjene Države bile te, koje su odbile prodaju Patriota, zbog čega je Turska bila primorana tražiti druge alternative, dodajući da je Rusija ponudila bolju ponudu, uključujući transfer tehnologije.
Turska je čak predložila uspostavljanje povjerenstva za razjašnjavanje bilo kakvih tehničkih pitanja.
Tijekom posjete Washingtonu prošlog novembra, predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i dogovorio se s njim o uspostavi radne skupine.
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ponovio je u srijedu svoju predanost pronalaženju alternativa ruskom S-400, rekavši:
“Naravno, nacionalna je odluka kakvu odbrambenu sposobnost stječu različiti saveznici. Ali istodobno, ono što je važno za NATO je interoperabilnost i važnost integriranja protuzračne i proturaketne odbrane, a to ne može biti slučaj s ruskim S-400 sistemom.”
