Prošlo je šest godina od ruske ilegalne aneksije krimskog poluotoka. Ukrajina poziva međunarodnu zajednicu da pojača napore, odbaci aneksiju i obeshrabri rusku otimačinu ukrajinske zemlje. Istovremeno, Ukrajina je posljednjih godina otpočela ozbiljnu strateško-vojnu saradnju sa Turskom, što nagovještava pripreme za budući pokušaj vraćanja okupirane teritorije
Situacija na Krimu samo je testno polje za apetite Rusije u regiji, što se može vidjeti i u Siriji i u Libiji, izjavila je u četvrtak zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova, Emine Dzhaparova.
Govoreći o ruskoj ilegalnoj aneksiji poluotoka Krim od Ukrajine 2014. godine, i podršci Moskve proruskim separatistima u ukrajinskoj regiji Donbas, Džaparova je za Daily Sabah u ekskluzivnom intervjuu rekla da bi Krim trebao ostati na dnevnom redu međunarodne zajednice, dok se teritorijalna cjelovitost Ukrajine ne obnovi.
“Vjerujemo da je Rusija država koja je počinila zločin protiv Ukrajine, zemlja koja je u potpunosti odgovorna za okupaciju, i zemlja koja mora de-okupirati Krim”, naglasila je Džaparova.
“Kako bi povećala učinkovitost međunarodnog odgovora na tekuću okupaciju Krima i druge s tim povezane prijetnje, Ukrajina je predložila uspostavljanje novog formata za savjetovanje i koordinaciju pod nazivom “Krimska platforma”, izjavila je prva zamjenica ministra diplomatije, obrazlažući to kao ključni događaj. Samit o Krimu planiran je za prvu polovicu 2021. godine.
U skladu s tim, cilj Ukrajine bio je objediniti pod jednim krovom sve međunarodne aktivnosti, koje su usmjerene na suzbijanje ruske privremene okupacije Krima, počevši od sankcija, politike nepriznavanja i demilitarizacije poluotoka.
Ova platforma također bi doprinijela praćenju sigurnosnih problema u Crnomorskoj regiji, kao i široj Mediteranskoj regiji.
Nakon pitanja o informacijama da je i Rusija pozvana na samit, Džaparova je izjavila da vjeruje da će ovaj potez izvršiti pritisak na Rusiju.
“Trenutno službeni poziv nije poslan u Rusiju. Planiramo pozvati Rusiju, ali ne očekujemo da će poziv biti prihvaćen “, izjavila je, naglasivši da rusko sudjelovanje nije preduvjet za funkcioniranje platforme.
“Naravno, mi nemamo nikakve iluzije o tome kakvo je stvarno lice Rusije danas, i nažalost moramo konstatirati da je trenutna vlast Rusije ona koja ne pokazuje nikakav civilizirani položaj, i koja zapravo čini zločine protiv čovječnosti”, izjavila je Džaparova.
Rusija je anektirala poluotok Krim od Ukrajine, nakon što je održan referendum o nezavisnosti 2014. godine, nakon svrgavanja ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, kao rezultat pro-evropskih demonstracija u glavnom gradu. Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UNGA) kasnije je izglasala i proglasila rusku okupaciju nezakonitom. Uz ogromnu većinu država članica Ujedinjenih nacija, Turska je odbila priznati Krim kao rusku teritoriju.
Dok se većina etničkih krimskih Tatara protivila aneksiji poluotoka od strane Moskve, ruske vlasti poduzele su mjere protiv Tatarske zajednice, ukidajući njihovo pravo na okupljanje i ukidajući televizijski kanal na tatarskom jeziku, kao i zadržavajući i zatvarajući desetine aktivista.
Turska se oštro usprotivila potezima Moskve.
“Ovaj lažni referendum koji su proveli u martu 2014. godine, nije ništa drugo nego pomdukao pokušaj da opravdaju svoju vojnu okupaciju suverenog teritorija Ukrajine – Krima”, naglasila je Džaparova.
Ukrajina očekuje daljnju saradnju
Kao odlučni zagovornik ukrajinskog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, Turska je često insistirala da Rusija mora okončati svoju ilegalnu okupaciju ukrajinskog poluotoka.
“Obje naše zemlje žive u vrlo izazovnom susjedstvu, i u ovom modernom svijetu vjerujemo da je istinski luksuz imati istinsko prijateljstvo, i upravo je to ono što uživamo s Turskom”, izjavila je Džaparova, rekavši da je, iako je Ukrajina zadovoljna s razinom strateškog partnerstva s Turskom, još uvijek postoji potencijal za daljnje unapređenje odnosa “u korist dvije zemlje, kao i za regiju”.
“Očekujemo nastavak političke i praktične podrške Ankare. Radujemo se saradnji s Turskom u okviru Krimske platforme usmjerene na de-okupaciju Krima. Cijenili bismo pomoć Turske u stvaranju boljih uvjeta za život krimskih Tatara, koji su bili prisiljeni napustiti domovinu nakon ruske okupacije. ” Izjavila je Džaparova.
Džaparova je izjavila da je o platformi izvijestila turskog ministra vanjskih poslova, Mevluta Cavusoglua i da Ukrajina očekuje da će se Turska pridružiti ovoj inicijativi. Također je naglasila da će deklaracija pomoći nepriznavanju Krima, i konstatovala da Turska nikada neće priznati pokušaj aneksije.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy stigao je u petak u posjetu Turskoj, tijekom koje će zajedno s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom u Istanbulu razgovarati o svim aspektima bilateralnih odnosa, kao i koracima usmjerenim na daljnje jačanje saradnje.
“Vjerujemo da ćemo potpisati nekoliko dokumenata koji će dodatno intenzivirati našu bilateralnu saradnju u različitim sferama u vojnoj, odbrambenoj, sigurnosnoj, kao i u kulturnoj, humanitarnoj dimenziji, ali štoviše, ono što očekujemo zapravo je pitanje vezano uz Krim, ”Istaknula je Džaparova.
U izjavi ukrajinske vlade u srijedu se navodi da će biti potpisan sporazum o vojnoj saradnji koji će odražavati jamstvo sigurnosti i mira u crnomorskoj regiji.
Kijev planira kupiti do 48 bespilotnih letjelica Bayraktar TB2, izvijestili su prethodno ukrajinski mediji. Kupnja tako velikog broja bespilotnih letjelica postavlja pitanje hoće li se letjelice zajednički proizvoditi u samoj Ukrajini.
Ukrajinski i turski lider održali su ranije u februaru, u Kijevu, sastanak strateškog vijeća na visokoj razini, i potpisali zajedničku deklaraciju u kojoj su istaknuta konkretna područja saradnje.
„Imamo puno zajedničkih projekata za provedbu. Polazeći od sigurnosti i odbrane, visokotehnoloških, vojno-tehničkih područja pa sve do trgovačkih i ekonomskih, kulturnog i obrazovnog polja “, istaknula je Džaparova, dodajući kako se očekuju veća ulaganja turskih kompanija u infrastrukturne projekte, dok su pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini u finalnoj fazi.
EU je uvela sankcije Rusiji, nakon što je Rusija anektirala poluotok, i odbila priznati tamošnju nadležnost Moskve. EU blok ima odvojene sankcije usmjerene na rusku ekonomiju i druge restriktivne mjere povezane s aneksijom Krima i Sevastopolja.
Kijev podržava suverenitet Azerbejdžana
“Ukrajina, poput Turske, dosljedno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Azerbajdžana, unutar njegovih međunarodno priznatih granica, na isti način kao što Azerbajdžan podržava ukrajinski teritorijalni integritet. To je naše glavno stajalište temeljeno na međunarodnom pravu ”, rekla je Džaparova.
Pozvala je obje strane da zaustave vojnu akciju i riješe sukob u skladu s međunarodnim pravom.
“Međutim, posredovanje Rusije, koja i sama nastavlja agresiju na Ukrajinu i okupaciju ukrajinskih suverenih teritorija, ne dodaje optimizam toj turbulentnoj situaciji”, dodala je Džaparova.
Veze između Bakua i Jerevana napete su od 1991. godine kada je armenska vojska okupirala Gornji Karabah, međunarodno priznatu teritoriju Azerbejdžana.
Višestruke rezolucije UN-a, kao i međunarodne organizacije, zahtijevaju povlačenje okupatorskih snaga Armenije.
Izvor: Dailysabah
