Posljednjih godina Sjedinjene Države prebacile su veliki broj terorista ISIL-a na prostor današnjeg Afganistana, iz Iraka i Sirije, sa ciljem izazivanja sukoba u Centralnoj Aziji
Proteklih dana u medije su dospjele nekoliko bitnih informacija, koje na prvi pogled većini ljudi mogu djelovati nepovezano. Radi se o budućim pripremama za američko povlačenje iz Afganistana i novi rat koji bi mogao uslijediti krajem ove godine.
Pakistanski premijer Imran Khan našao se u dvodnevnoj posjeti Saudijskoj Arabiji, kako bi se navodno ponovo “osnažili i uspostavili bolji ekonomski odnosi” između Pakistana, kojem su investicije prijeko potrebne, i zaljevskih država.
Par dana prije toga, prijestolonasljednik Abu Dabija, Muhamed bin Zajed također je posjetio Rijad. Međutim, prije ove Zajedove posjete, prijestolonasljednik Abu Dabija telefonski je razgovarao sa američkim predsjednikom Bajdenom.
U cijelom njihovom razgovoru jedina tema koja privlači pažnju bila je Afganistan. U suštini, cijeli ovaj niz događaja povezan je isključivo sa predstojećim novim velikim sukobom u Aziji, čiji se početak očekuju od mjeseca septembra ove godine, kada je američka vojska najavila povlačenje iz Afganistana.
Najavljeno povlačenje američke vojske je planirano za 11. septembar 2021. godine, na dvadesetu godišnjicu terorističkog napada u Sjedinjenim Državama, koji je kasnije postao povod za vojne operacije u Afganistanu i na Bliskom istoku.
Iako je to predstavljeno kao zvanično povlačenje američkih snaga iz ove zemlje, očekuje se da će određeni broj specijalnih snaga i dalje ostati u Afganistanu.
Afganistan – veliko groblje za velike imperije
Prema američkim izvještajima, Sjedinjene Države su na svoje vojne operacije u Afganistanu u posljednje dvije decenije potrošile blizu 2 biliona dolara (2000 milijardi).
Međutim, sada najavljuju povlačenje iako sav ovaj novac djeluje uzaludno potrošen. U prošlosti je se Sovjetski Savez na sličan način povukao iz Afganistana. Britansko carstvo je se u 19. stoljeću identično bilo primorano povući iz ove regije, što ide u prilog mišljenju kako je Afganistan i u prošlosti ali i danas ostao groblje za sve velike sile.
Sada, nakon dvije decenije, svjedočimo povlačenju američke vojske i na prvi pogled teškom porazu američke politike u Afganistanu.
Međutim, ovo nije kraj rata u Afganistanu. Sa američkim povlačenjem započet će novi sukobi u ovom regionu, jer Sjedinjene Države, koristeći se svojom hladnoratovskom politikom opremanja i naoružavanja radikalnih organizacija protiv Sovjetskog Saveza, sada po sličnom receptu, ponovo redaju šahovske figure nastojeći sa njima matirati Rusiju i Kinu.
Sličan scenariji dogodio se u Iraku nakon 2011. godine, kada se nedugo nakon povlačenja američke vojske u ovoj državi na sceni pojavio ISIL, koji je kasnije okupirao Irak i Siriju.
Prebacivanje teorista tzv. “Islamske države” u Afganistan iz Iraka i Sirije
Proteklih godina brojni svjetski mediji pisali su o prebacivanju terorista ISIL-a iz Iraka i Sirije na teritoriju Afganistana, od strane američke vojske.
Sjedinje Države su od 2001. godine i okupacije Afganistana gotovo u potpunosti preuzele monopol nad globalnim tržištem heroina. Sa profitom kojeg ostvaruju od ove unosne trgovine, da se naslutiti da se Sjedinjene Države vjerovatno nikada neće dobrovoljno i u potpunosti povući iz ove države.
Pranje novca koji dolazi od ove trgovine narkoticima, prema brojnim izvještajima, vršeno je u Dubaiju, koji je poznat kao jedan od glavnih svjetskih centara za pranje “prljavog” novca.
Moguće da Bajden ne može tek tako povući američku vojsku iz Afganistana, bez da partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ne najavi, kako će se “trgovina” nastaviti.
Posjeta pakistanskog premijera Saudijskoj Arabiji također se podudara sa predstojećim američkim povlačenjem iz Afganistana, te se može gledati iz nekoliko uglova. Najvažniji ugao je bliskost Pakistana i Kine i njihova ekonomska saradnja, koju Sjedinjene Države žele prekinuti i vratiti Pakistan u američko okrilje, naravno, zauzvrat obećavajući zaljevske investicije iz Rijada i Dubaija.
Rusija je ovdje brzo shvatila o čemu se radi i prošlog mjeseca je na granicu sa Afganistanom i Tadžikistanom rasporedila blizu 50 hiljada vojnika, navodno izvodeći vojnu vježbu.
Kada se detaljnije pogleda, najnovija ruska vojna vježba s Tadžikistanom, koja je završena 23. aprila, osmišljena je oko scenarija zajedničke reakcije na situaciju na granici s Afganistanom.
U posljednjoj vojnoj vježbi između Rusije i Uzbekistana, koja se održala u decembru 2020. godine, Rusija je stavila naglasak na vježbu “kao neophodnu aktivnost s obzirom na to da međunarodni terorizam predstavlja ozbiljnu prijetnju regiji.”
Dodatni nagovještaji budućih ruskih planova za vojnim intervencijama u regiji predstavljaju nedavno potpisani sporazumi o sigurnosnoj saradnji između Rusije i Tadžikistana, kao i Rusije i Uzbekistana.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je u istom danu 27. aprila posjetio Tadžikistan i Uzbekistan, te potpisao sporazume o vojnoj saradnji sa ove dvije države.
Šojguove posjete i posljedični sporazumi, potpisani sa Uzbekistanom i Tadžikistanom, ukazuju na rusku zabrinutost i nepovjerenje u sposobnost država Srednje Azije da se brane i izdrže moguće napade na svoje granice.
Pozicija i interesi Turske u Srednjoj Aziji
Turska, iako ne graniči sa državama Centralne Azije, ima brojne geopolitičke interese u ovoj regiji. Uzbekistan je članica Turkijskog vijeća i jedan od bliskih saveznika Turske u ovoj regiji.
Tim što graniči sa Afganistanom, ova država bi se do kraja godina mogla potencijalno naći na meti radikalnih terorista. Ujgursko pitanje također igra važnu ulogu za Tursku. Novonastala situacija u Afganistanu nosi potencijalni rizik za Ujgursku populaciju, koja bi ujedno mogla platiti najveću cijenu obračuna velikih sila.
Turska i Katar ulažu velike napore u posredovanju između Talibana i Sjedinjenih Država, nastojeći napetost u regionu usmjeriti ka političkom rješenju krize. Međutim, bez značajnog uspjeha.
Sve podsjeća na period završetka Hladnog rata, kada je Sovjetski Savez na sličan način bio uvučen u dugogodišnji sukob u Afganistanu od strane SAD-a.
Ovaj put se Šangajskoj organizaciji za saradnju prijeti iznutra, u samom srcu Azije, čim se pali veliki “požar” u cijeloj regiji. Krajnji cilj je uvući Rusiju i Kinu u afganistansko groblje, iz kojeg, kako to vide Amerikanci, ove dvije države neće tako lako izaći.
Autor: F.T
