Da li će Egipat pokrenuti rat sa Etiopijom zbog velike brane na Nilu?

Predsjednik Egipta Abdel Fattah El-Sisi (Fotografija: Twitter)

Egipatski predsjednik Sisi je podržao prijedlog Sudana za pregovore o projektu uz međunarodno posredovanje, ali mogao bi iskoristiti rat da ujedini podijeljeni Egipat

Na medijskoj konferenciji u Sudanu ranije ovog mjeseca, egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi izrazio je želju da dvije države postignu obavezujući pravni sporazum prije nadolazeće sezone poplava, na rijeci Nil, o upravljanju velikom etiopskom renesansnom branom (GERD).

Sisi je upozorio Etiopiju da ne pokušava proširiti kontrolu nad Nilom, napominjući da je zemlja Afričkog roga jednostrano objavila namjeru da započne drugu fazu punjenja brane, što bi moglo nanijeti ogromnu štetu egipatskim i sudanskim interesima. Sudan je ranije izjavio da bi takav potez ugrozio njegovu sigurnost.

Sliv rijeke Nil i lokacija izgrađene brane GERD – koja se smatra glavnom prijetnjom od strane Egipta i Sudana (Ilustracija karte: DW)

Na konferenciji za medije, Sisi je podržao sudanski prijedlog za ponovno pokretanje pregovora uz posredovanje kvarteta Afričke unije, Evropske unije, Sjedinjenih Država i Ujedinjenih nacija.

Ponestaje strpljenja

U proteklim decenijama Egipat je protok Nila smatrao pitanjem nacionalne sigurnosti, a bivši ministar odbrane pozivao je na vojnu intervenciju u zemljama koje pripadaju slivu rijeke ukoliko Egipat bude ugrožen.

Suprotno tome, Sisi je više puta koristio jezik diplomatije umjesto prijetnje silom. Njegovo novo, strožije držanje nije iznenadno; Egiptu ponestaje strpljenja, te u preslagivanjima regionalnih odnosa nastoji ostvariti slobodan prostor za dodatni pritisak na Etiopiju.

Egipat je deeskalirao napetosti sa nekoliko regionalnih neprijatelja. Egipat i Katar uspostavili su bolje temelje za buduće odnose nakon nedavnog saudijsko-katarskog pomirenja.

Egipat je razgovarao s Katarom krajem februara, a ministri vanjskih poslova dvije zemlje sastali su se na marginama arapskog samita ranije ovog mjeseca.

Na libijskom frontu Egipat nije imao drugog izbora nego prihvatiti legitimitet međunarodno priznate vlade GNA na svojoj zapadnoj granici, iako bi Sisi želio vidjeti autoritarni režim u Tripoliju.

Prošlog mjeseca Sisi se u Kairu susreo sa svojim libijskim kolegom Abdul Hamidom Dbeibehom i ponudio mu podršku u postkonfliktnom razvoju. Egipat i Libija također koordiniraju niz bilateralnih pitanja, a očekuje se da će egipatska ambasada u Tripoliju uskoro ponovo biti otvorena.

To ne znači da Egipat ignorira vlastite sigurnosne probleme. Kairo je posebno zabrinut zbog turskog vojnog prisustva u Libiji, koje je promijenilo odnos snaga u korist revolucionara koji su srušili Gadafijev režim 2011. godine.

Iz ugla Turske, Sisijev režim, uspostavljen nakon vojnog puča 2013. godine, ne smatra se legitimnim, te je zbog toga Sisi unutar Libije “povukao crvenu liniju” koja bi, ukoliko bi bila pređena od strane snaga koje podržava Turska, potaknula egipatsku odmazdu.

Kao odgovor, Egipat je navodno izgradio najveću kopnenu vojnu bazu na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi u selu Sidi Barrani, udaljenom oko 90 km od libijske granice.

Bilateralna saradnja

Pa ipak, Egipat je također bio mnogo receptivan za tursku spremnost za zbližavanjem. Egipatski državni mediji ukazivali su na blagodati takvog zbližavanja, dok je Kairo slao signale da je otvoren za saradnju. Egipat bi mogao imati koristi od smirivanja odnosa s Turskom, kako bi se usredotočio na Etiopiju.

Pored toga, Egipat i Sudan nedavno su intenzivirali svoju bilateralnu saradnju u nekoliko sektora, uključujući trgovinu, poljoprivredu, transport, zdravstvo, energetiku i rudarstvo, na čijem su čelu započeli odbrambeni pakt početkom marta. Jasno je da je potonji prvenstveno usmjeren na Etiopiju.

Etiopija je već u ranjivoj poziciji, sa svojim građanskim ratom koji je u toku u regiji Tigraj, što je stvorilo izbjegličku krizu čije posljedice prvenstveno snosi Sudan.

Postoje brojni vjerodostojni izvještaji o teškim kršenjima ljudskih prava u ratu, s tim da se Etiopija suočava s međunarodnom izolacijom. EU je suspendirala pomoć Etiopiji zbog optužbi za kršenje ljudskih prava u Tigraju, dok su SAD prošle godine obustavile pomoć zbog spora oko brane GERD.

U četvrtak je američki predsjednik Joe Biden poslao senatora Chrisa Coona u Etiopiju kako bi razgovarao o humanitarnoj krizi i kršenju ljudskih prava u Tigraju. Sukob s Egiptom i Sudanom zbog brane vjerovatno će biti među tačkama na dnevnom redu razgovora.

Za Egipat i Sudan Nil je pitanje života i smrti. Čini se da je Egipat napravio svoju regionalnu domaću zadaću, te se zajedno sa Sudanom priprema za vojnu opciju protiv Etiopije.

Etiopija i Sudan su prošlog mjeseca već dostigli tačku visoke napetosti, razmjenjujući međusobne optužbe o teritorijalnim upadima i sporu oko granice.

Regionalni povratak Egipta

Moglo bi se reći da teška ekonomska situacija ne dozvoljava pokretanje napada. Ali Egipat bi mogao iskoristiti potencijalni rat za nacionalno okupljanje kako bi ujedinio zemlju, skrenuo pažnju sa svojih domaćih problema i najavio svoj povratak kao glavnog regionalnog aktera.

Decenijama su stručnjaci raspravljali o hipotezi  “vodenih ratova“, koja kaže da države koje dijele vodu postaju sklonije ratu u budućnosti.

Pročitajte još

 

Iako se čini malo vjerovatno, ne treba isključiti katastrofalnu vojnu konfrontaciju.

S obzirom na ranjivost Etiopije, zajedno sa spremnošću Egipta i Sudana da pregovaraju, nadati je se skorom postizanju mirnog rješenja.

Izvor: Mustafa Salama/MME

 

Podijelite: