Američki zvaničnici su pripremili oružje, vrijedno 100 miliona dolara, dok je Rusija raspoređivala trupe na granici sa Ukrajinom, a zatim zamrznuli isporuku kako se približavao samit Biden-Putin
Bijela kuća je privremeno zamrznula isporuke paketa vojne pomoći Ukrajini, koji bi uključivao smrtonosno oružje, što je potez koji je prvobitno osmišljen kao odgovor na agresivno raspoređivanje ruskih trupa duž ukrajinske granice ovog proljeća.
Prema navodima četvero ljudi koji su upoznati s internim odlukama, paket pomoći vrijedio bi do 100 miliona dolara.
Vijeće za nacionalnu sigurnost naložilo je zvaničnicima da sastave paket, jer je Vašington postajao sve zabrinutiji zbog masovnog raspoređivanja ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom i na poluostrvu Krim, prema riječima trojice zvaničnika, koji su tražili da ne budu imenovani. Zvaničnici State Departmenta i Pentagona radili su na sastavljanju prijedloga.
No, službenici Vijeća za nacionalnu sigurnost na kraju su stavili prijedlog na čekanje, nakon što je Rusija objavila da će povući trupe stacionirane u blizini Ukrajine, i uoči samita visokih delegacija i predsjednika Bidena s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Jedan od izvora rekao je da je paket još uvijek netaknut i da bi mogao biti brzo isporučen u Ukrajinu. Washington Post je prvo izvijestio da je administracija zamrznula paket vojne pomoći za Ukrajinu.
Ključne stavke koje se razmatraju za paket uključuju PZO sisteme kratkog dometa, malokalibarsko oružje i više protuoklopnih oružja, prema riječima dvoje ljudi koji su bili upoznati sa sadržajem paketa pomoći, navodi Politco.
U izjavi nakon objavljivanja informacije od strane medija, sekretarka za medije Bijele kuće Jen Psaki osporila je karakterizaciju da Ukrajini nedostaje američka pomoć: “Ideja da smo zamrznuli sigurnosnu pomoć Ukrajini je besmislica. Samo prošle sedmice – u periodu do američko-ruskog samita – pružili smo paket sigurnosne pomoći u iznosu od 150 miliona dolara, uključujući i smrtonosno oružje.”
U saopćenju Bijele kuće također se priznaje da je pripremljena dodatna sigurnosna pomoć, ali da će ona ovisiti o prelasku Rusije preko teritorijalnih crvenih linija: “Takođe smo pripremili rezervne fondove u slučaju daljnjeg upada Rusije u Ukrajinu. Kao što je predsjednik Biden rekao predsjedniku Putinu: direktno i nepokolebljivo ćemo podržati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. “
Od ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine i aneksije Krima, Sjedinjene Države pružile su Kijevu oko 2,5 milijarde dolara vojne pomoći, uključujući nenaoružane dronove, radio stanice i protutenkovske rakete Javelin.
Najnoviji prijedlog uslijedio je nakon što je Rusija ovog proljeća, prema procjenama, razmjestila više od 100.000 vojnika, zajedno sa raketnim baterijama i teškim oklopnim jedinicama, u blizini ukrajinske granice. Krajem aprila rusko ministarstvo odbrane najavilo je da će započeti povlačenje nekih trupa.
Prethodne rasprave o isporuci smrtonosnog oružja Ukrajini bile su politički opterećene, s obzirom na zabrinutost zbog provociranja Rusije, te problema s obukom samih ukrajinskih snaga i stalni zabrinutosti zbog korupcije u ukrajinskoj vladi i vojsci.
No, uprkos najavi Rusije o povlačenju, najviši ukrajinski zvaničnik rekao je u maju da je oko 100.000 ruskih vojnika još uvijek prisutno blizu ukrajinske granice i na Krimu, izvijestila je Al Jazeera. Istog mjeseca, zvaničnici Bajdenove administracije izjavili su za New York Times da je taj broj bliži 80 hiljada vojnika
Satelitske slike koje je Maxar snimio u maju i junu ove godine pokazuju na stotine kamiona i drugog teškog oružja, te da je oružje ostalo u novoizgrađenim improvizovanim bazama u zapadnoj Rusiji, kao i na velikom poligonu za obuku na Krimu.
Pentagon je samo ove godine odobrio dva paketa pomoći Ukrajini, u ukupnom iznosu od 275 miliona dolara. Prvim paketom je u martu ove godine ukrajinskoj mornarici predato još dva naoružana patrolna čamca Mark VI, kao dio većeg ugovora, vrijednog 600 miliona dolara za 16 patrolnih čamaca, potpisanog 2020. godine.
U junu je odobren još jedan paket od 150 miliona dolara. Čini se ipak da ne uključuje smrtonosno oružje, već će se isporučiti nekoliko radarskih sistema dizajniranih za praćenje nadolazećih artiljerijskih granata i bespilotnih letjelica, koji su igrali veliku ulogu u borbama na istoku Ukrajine u posljednjih nekoliko godina.
Uprkos vojnoj pomoći i prisustvu NATO snaga u zemlji, s ciljem obuke ukrajinskih vojnih jedinica, Kijev vjerovatno pred sobom ima dug put prije nego što se može pridružiti transatlantskom savezu.
Biden se također držao tradicionalne linije NATO-a, tokom vlastite konferencije za novinare nakon samita, rekavši da će SAD “učiniti sve što je u našoj moći da Ukrajinu dovedu u položaj da može nastaviti da se odupire fizičkoj ruskoj agresiji”.
Međutim, mnogi u Ukrajini i izvan nje više ne vjeruju američkim najavama i obećanjima, te čak sumnjaju da će Ukrajina ikada postati članicom NATO saveza. Smatra se kako SAD, kroz ustupke u pogledu Ukrajine, nastoje pridobiti Rusiju u pogledu buduće konfrontacije sa Kinom, koju sada smatraju glavnom i najvećom prijetnjom.
Slična situacija vidljiva je i na Bliskom istoku i sa Iranom, gdje su američke snage najavile smanjenje vojne prisutnosti, povlačenje velike količine naoružanja i protivratketnih sistema iz Saudijske Arabije, te vraćanje nuklearnom sporazumu i ukidanje određenih sankcija. Mnogi smatraju kako se ovaj nagli zaokret u politici događa sa ciljem kako bi pridobio Iran, da odustane od ekonomsko-energetske saradnje sa Kinom, i vrati se saradnji sa Zapadom.
Izvor: POLITCO
