Jednostrani i djelomični stav ruskih vojnika raspoređenih u regionu Karabaha radi nadgledanja sporazuma o prekidu vatre, potpisanog u novembru u korist armenske strane, podigao je sumnje u Azerbejdžanu.
Ruske trupe koje su raspoređene u region, kao dio sporazuma o nadgledanju prekida vatre, ponekad pokazuju pro-armenski stav, umjesto da zauzmu potreban neutralni stav za provedbu mirovnog sporazuma, kažu azerbejdžanski zvaničnici.
Obraćajući se agenciji Anadolu (AA), predsjedavajući azerbejdžanske državne carinske akademije, Araz Aslanlı, rekao je u četvrtak da neki diskursi i prakse ruskih elemenata ne doprinose trajnom rješavanju pitanja Nagorno-Karabaha i da u Azerbejdžanu i Turskoj izazivaju sumnje u vezi s ruskom politikom dobrih namjera.
Aslanlı je rekao da je dugo očekivano rješenje za regiju Karabah moglo zategnuti odnose Turske i Rusije. “Međutim, ovaj je rizik u velikoj mjeri eliminiran nakon 44-dnevnog rata i budući da su se povećale mogućnosti saradnje između dvije zemlje. Važno je stvoriti višedimenzionalne uvjete saradnje u regiji. Za stabilnu budućnost regije, ruski elementi bi trebali biti svjesni da djeluju na teritoriji Azerbejdžana “, dodao je Aslanlı.
Zamjenik predsjedavajućeg Kavkaskog centra za međunarodne odnose i strateške studije (QAFSAM), Nazım Cafersoy, također je rekao da ruski elementi u Karabahu omogućavaju nastavak prisustva ilegalnih vojnih snaga u regiji, umjesto da pružaju mir između Armena i Azerbejdžanaca.
Cafersoy je rekao da nije u redu što ruski elementi prepoznaju separatističke snage u regiji kao legitimnog aktera, dodajući: „Ova situacija koju takozvana armenska administracija pokušava iskoristiti za svoje interese je neprihvatljiva. Rusija se ne pokazuje kao dobra na testu u ovom procesu. Ruski elementi trebali bi uložiti napore za provedbu prekida vatre u regiji u skladu s opisom zadatka i izbjegavati bilo kakvu akciju protiv teritorijalnog integriteta Azerbejdžana. “
Rustem Muradov, zapovjednik ruskih trupa u regiji, uslikan je sa visokim ličnostima armenskih separatističkih snaga. Azerbejdžanci su također reagovali protiv prisustva zastave takozvane armenske administracije na sastancima i događajima sa Muradovim.
Drugom prilikom, rusko Ministarstvo odbrane u vijesti objavljenoj na svojoj web stranici koristilo je frazu “Republika Nagorno-Karabah”, pozivajući se na administraciju separatističkih armenskih snaga. Nakon što se Azerbejdžan usprotivio, ministarstvo je taj dio uklonilo iz objave.
Azerbejdžansko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u utorak da je posjeta armenskog ministra vanjskih poslova regiji Nagorno-Karabah kršila uvjete novembarskog trilateralnog sporazuma, kojim je okončan sukob dvije zemlje.
“Ilegalna posjeta armenskog ministra vanjskih poslova Are Ayvazyana azerbejdžanskoj regiji Karabah, gdje se sastao s predstavnicima marionetskog režima i potpisao ‘dokumente’, u suprotnosti je s trilateralnom izjavom od 10. novembra i uopće nije u skladu s okvirom mira, sigurnosti i saradnje u regiji nakon prestanka sukoba“, rekla je Leyla Abdullayeva, šefica Odjela pres-službe azerbejdžanskog Ministarstva vanjskih poslova.
Abdullayeva je dodala da je kršenje obaveza od strane armenskog zvaničnika “provokacija” i da takvi postupci kojima se opskrbljuje domaća publika ne služe normalizaciji situacije u regiji.
Krajem septembra izbili su novi sukobi između Armenije i Azerbejdžana, što je ponovno podstaklo višedecenijski sukob između susjeda na Kavkazu oko azerbejdžanske regije Nagorno-Karabah.
Tokom sukoba, Azerbejdžan je oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela od armenske okupacije. Žestoke borbe trajale su šest sedmica prije nego što su Armenija i Azerbejdžan potpisali mirovni sporazum uz posredovanje Moskve.
Dogovor je uslijedio nakon što je vojska Bakua porazila separatističke armenske snage i zaprijetila napredovanjem ka glavnom gradu Karabaha, Stepanakertu (Khankendi). Nakon sporazuma, Rusija je rasporedila svoje mirovne trupe u region radi praćenja provedbe primirja.
