Baku kaže da će humanitarni prekid vatre dogovoren na moskovskim pregovorima s Armenijom, oko okupiranog Karabaha, trajati samo onoliko koliko je potrebno Crvenom križu da organizuje razmjenu mrtvih
Azerbejdžan je objavio da je Armenija pokrenula nove napade, kršeći sporazum o prekidu vatre, kako bi se okončale borbe koje traju gotovo dvije sedmice oko regije Karabah, okupirane od strane Armenije.
Jerevan je zauzvrat optužio Bakua za kršenje primirja.
Dvije strane dogovorile su se da će primirje primijeniti od subote u podne (08:00 GMT), nakon 11 sati razgovora u Moskvi, ali trebalo je nekoliko minuta nakon isteka roka da njihove snage pokrenu nove napade.
Azerbejdžansko ministarstvo odbrane objavilo je da su armenske snage granatirale civilna područja zemlje.
“Armenske oružane snage intenzivno granatiraju naseljena područja u okruzima Geranboy, Terter, Agdam, Agjaberdi i Fizuli. Azerbejdžan poduzima recipročne mjere”, navodi se u izjavi ministarstva.
Armensko ministarstvo odbrane saopćilo je da su azerbejdžanske snage u 12.05 sati, “zanemarujući prethodno proglašeni humanitarni prekid vatre”, krenule u napad na borbenu liniju.
Armenija se ne pridržava privremenog prekida vatre koji pokazuje da vode licemjernu politiku, rekao je pomoćnik predsjednika Azerbejdžana Hikmet Hadžijev.
Bayramov: Prekid vatre je privremen
U međuvremenu, azerbejdžanski ministar vanjskih poslova, Jeyhun Bayramov, rekao je da će prekid vatre trajati samo onoliko koliko je potrebno Crvenom križu da organizira razmjenu mrtvih.
Govoreći na brifingu u glavnom gradu Bakuu, on se požalio da status quo na terenu u planinskoj enklavi ne odgovara njegovoj zemlji i da se Azerbejdžan nadao i očekivao da će s vremenom preuzeti kontrolu nad većom teritorijom.
U Bardiju, azerbejdžanskom gradu udaljenom oko 40 kilometara od zone sukoba, mnogi stanovnici koji su razgovarali s novinskom agencijom AFP bili su protiv prekida vatre i za to da Baku nastavi sa svojom kampanjom za obnavljanje kontrole nad Karabahom.
“Ne želimo prekid vatre. Oni bi trebali napustiti našu zemlju”, rekla je Zemfira Mammadova, 71-godišnja penzionerka.
“Trebali bi izaći i pustiti naše ljude da žive normalan život. Mi nemamo nikakve veze s njima i trebali bi se kloniti nas.”
Primirje je dogovoreno kako bi se dozvolila razmjena zatvorenika i tijela ubijenih
Ako se primirje održi uprkos prepucavanjima, to bi označilo veliki diplomatski uspjeh za Rusiju, koja ima sigurnosni pakt s Armenijom, ali je također gajila bliske veze s Azerbejdžanom.
Pregovor o prekidu vatre najavljen je nakon razgovora najviših diplomata dvije zemalje, uz posredovanje ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
Ministar vanjskih poslova Armenije, Zohrab Mnatsakanyan, i njegov azerbejdžanski kolega Jeyhun Bayramov nisu davali izjave novinarima u Moskvi, nakon postizanja sporazuma.
Lavrov je također rekao da je primirje dogovoreno “iz humanitarnih razloga” i da će omogućiti razmjenu zatvorenika i tijela.
Lavrov je također rekao da su se Armenija i Azerbejdžan dogovorili o “suštinskim pregovorima” o rješavanju spora.
Ovi razgovori će se održati pod pokroviteljstvom Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), rekao je Lavrov.
Turska i Francuska su pozdravile primirje
Francuska je u subotu pozvala da se primirje strogo poštuje “kako bi se stvorili uvjeti za trajni prestanak neprijateljstava”.
Tursko Ministarstvo odbrane dalo je izjavu kako je Azerbejdžan postigao uspjeh u spašavanju svojih okupiranih teritorija, a Armenija bi trebala vratiti zemlju njenim vlasnicima.
“Dok se ne poduzme ovaj korak, i dalje ćemo biti uz našu azerbejdžansko-tursku braću.”
Najnovije borbe
Najnovija eskalacija sukoba između azerbejdžanskih i jermenskih snaga započela je 27. septembra. Stradalo je na stotine ljudi u najvećoj eskalaciji višedecenijskog sukoba oko Nagorno-Karabaha, od završetka separatističkog rata 1994. godine.
Sukob je izazvao strah od šireg ratnog angažmana Turske, bliskog saveznika Azerbejdžana, i Rusije, koja ima odbrambeni savez s Armenijom.
Sukobi su također povećali zabrinutost zbog sigurnosti plinovoda koji azerbejdžansku naftu i plin transportuje u Evropu.
Ovo je najveća eskalacija sukoba između 1991. do 1994. godine u kojem je ubijeno oko 30.000 ljudi. Sukobi su okončani prekidom vatre koji je više puta kršen posljednjih godina.
Veze između Bakua i Jerevana napete su od 1991. godine kada je armenska vojska okupirala Gornji Karabah, međunarodno priznatu teritoriju Azerbejdžana.
Višestruke rezolucije UN-a, kao i međunarodne organizacije, zahtijevaju povlačenje okupatorskih jermenskih snaga.
Izvor: TRT World
