Jerevan optužuje Ankaru da je regrutovala sirijske plaćenike i prebacila ih u Azerbejdžan da učestvuju u borbenim operacijama u zoni sukoba u Nagorno-Karabahu u jesen 2020. godine, saopćila je misija Armenije pri ECHR-u
Armenija je Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR) podnijela međudržavnu tužbu protiv Turske, optužujući je za regrutaciju sirijskih boraca i njihovo prebacivanje u Azerbejdžan radi sudjelovanja u borbenim operacijama u zoni sukoba u Nagorno-Karabahu, u jesen 2020. godine, saopćila je u utorak misija Armenije pri ECHR-u, prenosi Tass.
“Armenija je podnijela međudržavnu tužbu ECHR-u protiv Turske zbog kršenja konvencija u kontekstu regrutovanja sirijskih plaćenika tokom 44-dnevnog rata, slanja u Azerbejdžan i nuđenja vojne pomoći Azerbejdžanu. Armenska vlada posebno insistira na tome da je Turska narušila pravo armenskog naroda na slobodu u Nagorno-Karabahu, nepovredivost vlasnštva, privatnog i porodičnog života “, navodi se u saopćenju.
“Vlada je dostavila mnogo dokaza koji dokazuju da je Turska regrutovala sirijske plaćenike i poslala ih iz Sirije u Azerbejdžan, opskrbila azerbejdžanske oružane snage borbenim vozilima, oružjem i municijom i na drugi način sudjelovala u sukobu”, navodi se u armenskom saopćenju.
Sukob između Armenije i Azerbejdžana oko planinskog područja Nagorno-Karabaha, okupirane teritorije koja je prije raspada Sovjetskog Saveza bila dio Azerbejdžana, ali u kojoj su uglavnom živjeli etnički Armeni, izbio je u februaru 1988. godine nakon proglašavanje autonomije Nagorno-Karabaha.
Novi sukobi između Azerbejdžana i Armenije izbili su 27. septembra 2020. godine, a intenzivne borbe su se vodile u spornoj regiji Nagorno-Karabaha.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev i armenski premijer Nikol Pašinjan potpisali su 9. novembra 2020. zajedničku izjavu o potpunom prekidu vatre u Nagorno-Karabahu, počev od 10. novembra. Prema tom dokumentu, azerbejdžanska i armenska strana zaustavile su se na položajima koje su zauzimali i ruske mirovne trupe su raspoređene duž linije razdvajanja u Nagorno-Karabahu, kao i duž Lačinskog koridora koji povezuje Armeniju s enklavom. Osim toga, nekoliko okruga vraćeno je pod kontrolu Bakua.
Vlasti Armenije u više su navrata tvrdile da Turska pomaže Azerbejdžanu tokom borbenih operacija. Jerevan je takođe tvrdio da je Ankara rasporedila plaćenike sa Bliskog istoka u Nagorno-Karabahu, iako do danas nisu pružili bilo kakav ozbiljan i kredibilan dokaz za svoje tvrdnje.
