Akar: Polovni grčki avioni ne mogu promijeniti balans moći

Turski ministar odbrane Hulusi Akar (FOTO: Tursko ministarstvo odbrane)

Dok Grčka zadržava svoj nekonstruktivan stav u problemima povezanim s Turskom, turski ministar ofbrane, Hulusi Akar, ponovio je svoj poziv na mir i dijalog


Turska očekuje od svog susjeda Grčke da usvoji mirna politička rješenja, a ne agresivna, izjavio je u utorak ministar odbrane Hulusi Akar, naglašavajući da polovni francuski avioni Rafale neće promijeniti ravnotežu snaga u regiji.

Govoreći o nedavnoj kupovini francuskih aviona Rafale od strane Grčke, Akar je rekao: „Sudjelovali su u trci u naoružanju. Kupuju avione, oružje, opremu. Nije moguće promijeniti ravnotežu moći s nekoliko polovnih aviona.”

Ministar odbrane, Hulusi Akar, u pratnji načelnika Generalštaba gen. Jašra Gulera za vrijeme posjete jedinicama turske vojske u Gaziantepu (FOTO: Tursko mnistarstvo odbrane)

Akar je govorio o pitanjima sigurnosti i odbrane i dotakao se sve većih izdvajanja za oružje u Grčkoj. Grčka je izdvojila 11,5 milijardi eura (14 milijardi dolara) za modernizaciju svojih oružanih snaga u narednih pet godina, u vrijeme povećane napetosti sa susjednom Turskom.

Odnosi između dvije članice NATO-a naglo su se pogoršali od prošle godine, ratni brodovi dvije države bili su uključeni u nekoliko incidenata u istočnom Mediteranu, u sporu oko pomorskih granica i energetskih prava.

Turska, zemlja s najdužom obalom na istočnom Mediteranu, poslala je brodove s vojnom pratnjom u potragu za energijom na svom kontinentalnom pojasu, rekavši da ona i Turska Republika Sjeverni Kipar (TRNC) imaju prava u regiji.

Kako bi smanjila tenzije, Turska je pozvala na dijalog kojim bi se osigurala pravedna raspodjela resursa u regiji.

Isporuka 18 aviona Rafale, od kojih je 12 trenutno u upotrebi kod francuske vojske i šest novih aviona koje će proizvesti Dassault Aviation, trebala bi započeti sredinom godine i biti završena tokom dvije godine. Očekuje se da će avioni i kupovina kompatibilnih projektila zrak-zrak Meteor koštati 2,3 milijarde eura (3,4 milijarde dolara).

“Uvijek govorimo našim susjedima Grcima da zagovaramo pronalaženje političkih rješenja za probleme kroz mir i dijalog u okviru sporazuma”, ponovio je Akar, kritizirajući kršenje sporazuma koji obavezuje Atinu na demilitarizaciju egejskih ostrva.

Izjavio je da Grčka militizira ova ostrva pod izgovorom prijetnji. „Nema prijetnji. Turska nije u agresivnoj poziciji prema Grčkoj. “

Akar je podsjetio da obje strane vode razgovore o smanjenju tenzija i pronalaženju rješenja za zajedničke probleme.

Ranije ove godine, Turska i Grčka pokrenule su prve direktne razgovore, u gotovo pet godina, radi rješavanja njihovih sporova vezanih za prava suvereniteta u istočnom Mediteranu. Dvije zemlje su također održavale runde sastanaka o mjerama za izgradnju povjerenja, kao i mehanizmima za rješavanje sukoba.

Akar je također ponovio da Turska, koja ima najdužu kontinentalnu obalu u istočnom Mediteranu, odbacuje tvrdnje o pomorskim granicama Grčke i administracije kiparskih Grka, ističući da ovakvi postupci krše suverena prava i Turske i kiparskih Turaka.

Ministar odbrane također je govorio o kiparskom pitanju, rekavši da rješenje nije moguće na načine koji su pokušani u posljednjih 50 godina.

“Nema smisla ponovno gubiti vrijeme u trenutku u kojem se sada nalazimo. Turska i Turska Republika Sjeverni Kipar donijele su odluku: Suverene, nezavisne, dvije ravnopravne države. Svi ovo moraju svariti”, dodao je Akar.

Takođe je ukazao na važnost jednake raspodjele nalazišta ugljikovodika u istočnom Mediteranu.

Ostrvo Kipar našlo se u višedecenijskoj borbi između kiparskih Turaka i kiparskih Grka, uprkos nizu diplomatskih napora Ujedinjenih nacija da postignu sveobuhvatno rješenje.

Ostrvo je podijeljeno od 1964. godine kada su etnički napadi natjerali kiparske Turke da se povuku u enklave radi svoje sigurnosti. 1974. godine puč kiparskih Grka sa ciljem aneksije ostrva od strane Grčke doveo je do vojne intervencije Turske, kao garanta opstanka kiparskih Turaka. Turska Republika Sjeverni Kipar (TRNC) je osnovana 1983. godine.

Administracija kiparskih Grka, koju je podržala Grčka, postala je članicom Evropske unije 2004. godine, iako je većina kiparskih Grka na referendumu te godine, koji je predviđao ponovno ujedinjenje Kipra, odbacila plan za rješenje koje su ponudile Ujedinjene nacije.

Podijelite: