Živo nasljeđe i održivi razvoj Novruz: sklad kulture i prirode

U Azerbejdžanu se održane narodna svečanost povodom državnog praznika - Novruza. (Fotografija: president.az)

Novruz u Azerbejdžanu (Novruz Bayramı) tradicionalni je praznik kojim se slavi Nova godina i dolazak proljeća

Nematerijalna kulturna baština je u fokusu tzv. 17 ciljeva održivog razvoja koji povezuju zemlje i koncepte. Pod konceptima se podrazumijevaju karakteristike koje su definirane za svaki element kulturne baštine, kao što su praznici, ples, drveća, rukotvorine, običaji, festivali i ostali značajni elementi nacije. Takođe, kultura predstavlja glavni izvor života i pruža snažan osjećaj identiteta i ponosa nacionalnim zajednicama kroz tradicionalne prakse i praznike.

Azerbejdžanski mugham, umjetnost azerbejdžanskih ašika, tradicionalno tkanje tepiha, izvođenje na instrument tar, igra čovgan (tradicionalna igra jahanja u Karabahu), „keleghayi“  (ženske svilene marame), nasljeđe o Dede Korkutu (epska kultura), umjetnost minijature, Festival nara, tradicionalni ples „yalli“ iz Nahčivana i praznik Novruz, nalaze se na UNESCO-ovom Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva zahvaljujući posebnim naporima Mehriban Alijeve, prve potpredsjednice i ambasadorka dobre volje UNESCO-a i ISESCO-a.

Praznik Novruz jedan je od najvažnijih i najdražih praznika Azerbejdžanaca koji je 2016. upisan  na ovu listu. Označava dolazak proljeća, obnavljanje prirode, a slavi se za vrijeme proljetne ravnodnevnice, 20. i 21. marta,  kao početak nove godine.

Novruz je stari praznik koji odražava kulturu, nacionalne i duhovne vrijednosti azerbejdžanskog naroda i popularizira ga u svijetu. Budući da Novruz ima drevne korijene i da živi u srcu nacije, Azerbejdžanci su Novruz počeli slaviti svečanije nakon obnove neovisnosti.

Osim što je Novruzu pripisao nacionalni značaj, veliki vođa Hajdar Alijev uvijek je tokom praznika stajao uz pripadnike svog naroda, čestitao im i pozivao ih da žive u jedinstvu i slozi. Danas predsjednik Republike Azerbejdžan Ilham Alijev održava ovu tradiciju živom tako što obilježava ovaj praznik skupa sa svojim narodom i uvaženim gostima. Mnogi ljudi iz inostranstva dolaze da proslave praznik Novruz u multikulturalnom Azerbejdžanu.

Kao nematerijalno kulturno nasljeđe, ovaj tradicionalni praznik također je prvenstveno povezan sa tzv. Ciljevima održivog razvoja s obzirom na njegove elemente mira i prosperiteta, dijeljenja kulture i vrijednosti.

Što se tiče dijeljenja VRIJEDNOSTI…

Novruz je omiljeni praznik jer se svake godine pripremaju i serviraju na svečanom stolu poslastice tradicionalne nacionalne kuhinje poput pahlave, šakarbure, šorgogala i badambure. Omiljeni običaj vezan za Novruz nije samo služenje slatkiša i degustacija tradicionalnih jela, već zajednička priprema i dijeljenje.

Komšije, rođaci, prijatelji i svi članovi porodice međusobno se posjećuju, uprkos udaljenosti, kako bi zajedno pripremili slatkiše i uživali u prazniku. Novruz je praznik koji zahtijeva suradnju i jedinstvo. Kroz zajedničku pripremu ljudi uživaju u porodičnom druženju i stvaraju vrijednosti koje će se vjekovima prenositi na buduće generacije. Čak i djeca uživaju u porodičnoj saradnji pred Novruzom i vježbaju međugeneracijski dijalog sa starijim ljudima. Štaviše, Novruz zahtijeva dijeljenje sa grupama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u društvu (Cilj održivog razvoja1 i 2). Zahtjev da se „ne niko ne ostavlja po strani“ odnosi se također na Ciljeve održivog razvoja i jačanje mirnih društava (COR10 i 16).

Jedan od značajnih elemenata Novruza je tradicionalna izrada. Tradicionalno zanatstvo održiv je, iako često nedovoljno razvijen, izvor prihoda za mnoge ljude, posebno žene i manjine u ruralnim regijama Azerbejdžana. Rituali i svečani događaji pomažu u preraspodjeli bogatstva i nude usluge članovima zajednice, dok istovremeno jačaju socijalnu solidarnost, ilustrirajući kako nematerijalno kulturno nasljeđe često može pružiti mreže socijalne podrške siromašnim i ugroženim ljudima u zajednici (COR1 i 10).

Što se tiče osnaživanja ŽENA …

Nepobitna je činjenica da su žene glavna snaga u realizaciji praznika Novruz u pogledu svih aspekata i elemenata praznika. Kao i mnogi oblici živog nasljeđa, Novruz također pokazuje rodnu ravnopravnost u kulturnoj sferi. Žene često prednjače u zanatskoj proizvodnji, čime čuvaju identitet svoje zajednice, dok istovremeno zarađuju za život svoje porodice.

Tokom tradicionalnih nastupa u okvirima zajednice, žene njeguju solidarnost između sebe i osnažuju osjećaj zajedništva kroz muziku i ples, dok nacionalnim nastupima (COR5) stiču globalno priznanje za svoje živo nasljeđe. Ravnopravnost spolova je također otvoreno zastupljena u ovoj tradicionalnoj praksi, kao i na festivalima i ritualima Novruza.

U pogledu PRIRODE …

Novruz je odraz prirode. Dokazuje kako je azerbejdžanski narod usklađen s prirodom budući da slavi prirodne mijene. Novruz ima direktnu vezu sa COR6,15 i 13. S obzirom na to da označava početak „proljeća“ također je u bliskoj vezi sa klimom. Porijeklo Novruza datira iz drevnih običaja, kulta prirode i plodnosti, kao i vjerovanja u prirodno rađanje i umiranje. Tokom mjeseca koji prethodi Novruzu, svaki utorak posvećen je uzastopnom slavljenju četiri elementa prirode: vode, vatre, zemlje i zraka (ili vjetra), posljednji, nazvan „Akhir Charshanba“ (prošli utorak) označava vrijeme kada grane zelene i proljeće konačno započinje. Štaviše, Azerbejdžan je i zemlja vatre pošto ga sa tim elementom veže bogata tradicija. Vatra je simbol pročišćavanja i razjašnjavanja. Logorske vatre se pale u Novruzu, a prije praznika ljudi u Akhiru Charshanbi, bez obzira na starost i spol, skaču sedam puta preko vatre ili jednom preko 7 logorskih vatri i izgovaraju: „Dajte mi svoje rumenilo i uzmite moje žutilo“. Vatra se nikada ne gasi vodom, već se dopušta da sama dogori.

Elementi „Života na kopnu“ (COR15) glavni su atributi Novruza. Uzgoj „sjemeni“ (proklijale pšenice) je najsvetiji ritual za vrijeme praznika Norvuza koji je ujedno vjesnik proljeća. Izreke kao „Zemlja se probudila“, „Proljeće dolazi u našu domovinu“, „Lastavice se vraćaju“ i „Novruz je vrijeme za žetvu“ jasni su pokazatelji dugogodišnjeg vjerovovanja i načina  organizacije života.

Kako je Novruz u direktnoj vezi sa životnom okolinom, bilo koja klimatska promjena može lako utjecati na način života ljudi koji slave ovaj praznik. Klimatske promjene mogu dovesti do uništenja stotina tradicija poput Novruza.

Čovječanstvo može doprinijeti održivom razvoju nematerijalne kulturne baštine tako što će sačuvati prirodu i brinuti se o klimatskim promjenama.

 Autor: Mazahir Afandijev, član Narodne skupštine Republike Azerbejdžan

Podijelite: