Zašto su ruski sistemi PZO nemoćni protiv turskih bespilotnih letjelica?

Nova turska bespilotna letjelica Baykar AKINCI će do kraja ove godine ući u inventar turske vojske

Ukrajinska bespilotna letjelica Bayraktar TB2, opremljena sistemima za elektronsko ratovanje, ometala je ruske PZO sisteme na Krimu proteklih sedmica, navode brojni izvori


Prije nekoliko dana, u blizini granica Krima, zabilježen je let turskog napadačko-izviđačkog drona Bayraktar TB2, koji je u službi Oružanih snaga Ukrajine, opremljen kompleksom SIGINT, koji je dizajniran ne samo za provođenje elektroničkih izviđanja na raznim nivoima, ali i da ometa rad različitih vrsta opreme, sistema i naoružanja.

Ruski i drugi mediji također su govorili o ovim događajima, navodeći da je Bayraktar TB2 bio meta ruskog elektronskog napada.

Turski izvori takođe indirektno potvrđuju informacije u vezi s mogućim ometanjem ruske vojske na Krimu.

„Danas su 2 bespilotna zrakoplova Global Hawk koja pripadaju SAD-u, 1 zrakoplov RC-135W ELINT koji pripada Velikoj Britaniji i 1 bespilotna letjelica Bayraktar TB2 koja pripada Ukrajini (vjerojatno s jedinicom SIGINT) istovremeno letjeli oko Krima anektiranog od strane Rusije“ – napisao je turski vojni analitičar Turan Oguz na Twitter nalogu.

Prethodno je Jurij Misjagin, zamjenik predsjedavajućeg Ukrajinske komisije za nacionalnu sigurnost, odbranu i obavještajni rad, izjavio je da su bespilotne letjelice Bayraktar TB2 izvele izviđački let u regiji Donbasa i otkrile razne ciljeve “neprijateljskih elemenata.”

Iznenađujuće je da rusko ratno zrakoplovstvo niti sistemi PZO nisu uspjeli zaustaviti nijedan od ovih letova.

Zašto su ruski PZO sistemi nemoćni protiv turskih bespilotnih letjelica?

U normalnim okolnostima, ruski sistemi PZO poput Pancira S1 i sistema Tor trebali bi bez problema da obaraju bespilotne letjelice poput Bayraktar TB2.

Juna, 2019. godine iranska revolucionarna garda (IRGC) oborila je naprednu američku bespilotnu letjelicu RQ-4 Global Hawk, koja je letjela u blizini iranskog zračnog prostora, što pokazuje ranjivost ovih letjelica čije su mogućnosti i brzina za izbjegavanje neprijateljskih raketa vrlo ograničene.

U sukobu u Siriji, Libiji i Nagorno-Karabahu, gdje su bespilotne letjelice Bayraktar TB2 pokazale zavidan uspjeh, smatralo se da je glavni razlog neuspjeha ruskih PZO sistema neposjedovanje umrežene protuzračne odbrane.

Sada sa posljednjom eskalacijom sukoba u Ukrajini, i izviđačkim letovima ukrajinskih Bayraktar TB2 u blizini zračnog prostora Donbasa i Krima, govori kako to možda nije glavni problem.

Postojale su i špekulacije o tome kako dronovi izvršavaju napade izvan dosega ruskih PZO sistema kratkog dometa, što opet nije tačno, s obzirom na dosadašnji ograničeni domet laserski navođene municije MAM-L i MAM-C.

Ustvari, možda je najlogičnije objašnjenje nedavno otkriće o korištenju posebnog uređaja za elektronsko ratovanje BSI-101, integrisanog unutar bespilotne letjelice Bayraktar TB2, od strane ukrajinske vojske.

Bayraktar TB2 u ELINT konfiguraciji za elektronsko ratovanje (Foto: Twitter)

BSI-101 je kompaktni informacijski sistem visokih performansi, male težine, veličine i potrošnje energije koji omogućava zračni nadzor i kontrolu radiofrekvencijskog spektra. Sistem ima mogućnost elektronskog praćenja signala (ELINT) i komunikacije između neprijateljskih snaga (COMINT).

Elektronsko praćenje signala (ELINT) uglavnom prethodi elektronskom ometanju radarskih sistema.
Ova sposobnost omogućava Bayraktar TB2 letjelicama da gotovo nesmetano lete blizu ili iznad prostora kojeg štite PZO sistemi kratkog dometa.

Također, elektronske protivmjere ruske vojske očito nisu bile dovoljne da zaustave Ukrajinu u korištenju ovih letjelica nedaleko od zračnog prostora koji kontroliše i štiti ruska vojska.

Uvođenje novih bespilotnih letjelica AKINCI i AKSUNGUR znači još veću noćnu moru za PZO sisteme kratkog dometa

Proteklih dana objavljeni su video snimci posljednjih testiranja bespilotnih letjelica AKINCI i AKSUNGUR. Na jednom takvom snimku prikazana je bespilotna letjelica AKINCI kako uništava ruski PZO sistem Pantsir S1, koristeći novu laserski vođenu municiju MAM-T.

Prednosti laserski navođene bombe MAM-T u odnosu na svoje prethodnike, MAM-L i MAM-C, je u višestruko većem dometu (preko 30 kilometara), i višestruko većoj razornoj moći pri pogotku.

Ovo u praksi znači da će nove bespilotne letjelice sada biti u mogućnosti gađati Pancir S1 i druge sisteme kratkog dometa, bez da ulaze u njihov domet, koji obično ne prelazi više od 20 kilometara.

Uz to, nova bespilotna letjelica AKINCI opremljena je sistemima vještačke inteligencije, te stoga nije isključivo ovisna o komunikaciji sa operaterom letjelice, jer posjeduje sposobnosti autonomnog djelovanja, obrade signala, fuzije senzora i situacijske svijesti u stvarnom vremenu.

Sa turskim inovacijama u sposobnostima i doktrini ratovanja, brojne države poput Velike Britanije polako prihvataju kraj dosadašnje ere konvencionalnog sukoba, tražeći alternative u autonomnim bespilotnim sistemima. Proteklih mjeseci Rusija se okrenula razvoju lokalnih bespilotnih sistema, nastojeći neke od njih da iskoristi za “miniranje zračnog prostora”, kako bi se suprostavila prijetnji koju prestavljaju taktičke bespilotne letjelice koje koristi Ukrajina.

AutorF.T

Podijelite: