Zašto je reakcija iz Turske na Bajdenovo priznanje genocida preblaga?

Fotografija: T.C. Cumhurbaşkanlığ/Twitter

Tursko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je izjava američkog predsjednika otvorila “duboku ranu” koja potkopava tursko-američke odnose, ali predsjednik Recep Tayyip Erdogan nije odmah odgovorio

Turska je ljutito reagovala na široko očekivanu izjavu predsjednika Bidena povodom 106 godišnjice od masovnog stradanja osmanskih Armena 1915. godine. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu oglasio se na Twitteru i izrazio njegovo nezadovoljstvo:

„Riječi ne mijenjaju historiju niti je mogu ponovo pisati. Neće nas niko učiti našoj historiji. Politički oportunizam je najveća izdaja protiv mira i pravde. U potpunosti odbacujemo ovu populističku izjavu ”, napisao je Cavusoglu.

Tursko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Sjedinjene Države za iskrivljavanje historijskih činjenica i izjavilo da je Biden otvorio “duboku ranu koja potkopava naše međusobno povjerenje i prijateljstvo”. Ministarstvo je pozvalo američkog predsjednika “da ispravi ovu tešku grešku”.

Iako je američki ambasador u Ankari David Satterfield pozvan u ministarstvo vanjskih poslova Turske, novom turskom ambasadoru u Vašingtonu Muratu Mercanu nije naloženo da se vrati u Ankaru “na konsultacije”.

Nije bilo neposrednih prijetnji odmazdom

Turska je potrošila decenije i milione dolara lobirajući kako bi spriječila američki Kongres i predsjednika da se pridruže onima koji tragediju iz 1915. godine nazivaju genocidom. Ova bitka u Kongresu izgubljena je 2019. godine, a Biden je jučer postao prvi američki predsjednik koji je taj termin upotrijebio u službenoj izjavi za obilježavanju godišnjice.

“Milion i po Armenaca deportovano je, masakrirano ili odvedeno do smrti u kampanji istrebljenja”, rekao je Biden. “Sjećamo se života svih onih koji su umrli u armenskom genocidu iz osmanskog doba i obavezujemo se da ćemo spriječiti da se takvo zlodjelo ikad više ponovi.”

Bajdenova izjava uslijedila je dan nakon njegovog prvog telefonskog poziva sa predsjednikom Turske, u kojem ga je unaprijed upozorio da će sutradan priznati “genocid nad Armenima”, prema informacijama koje je objavio Bloomberg.

Odnosi Turske sa Sjedinjenim Državama već su na historijskom minimumu zbog brojnih trnovitih pitanja, a posebno jer je Ankara nabavila ruske sisteme S-400, za koje Vašington kaže da predstavljaju prijetnju za NATO zrakoplove.

Kongres je sankcionisao Tursku prema Zakonu o suzbijanju američkih protivnika (CAATSA)  i isključena je iz konzorcija za proizvodnju borbenih aviona nove generacije F-35. Turski gubitak kao rezultat toga što više nije uključena u lanac proizvodnje dijelova za F-35 avione procjenjuje se na između 9-11 milijardi dolara tokom trajanja programa.

Kritičari Erdogana za Bajdenovu jučerašnju izjavu krive njegovu agresivnu vanjsku politiku, koja je otuđila mnoge tradicionalne turske saveznike, uključujući Izrael. Glasnogovornik glavne oporbene Republikanske narodne stranke (CHP) Faik Oztrak osudio je danas Bajdenove riječi, nazvavši ih historijskom greškom koja bi negativno utjecala na tursko-američke odnose, kao i na pomirenje između Turske i Armenije.

S obzirom na rastuću ekonomsku ranjivost Turske i diplomatsku izolaciju, uobičajeno je mišljenje da Erdogan, neće dalje eskalirati situaciju s Vašingtonom. Erdogan je svjestan toga, da “iako se prkos SAD-u dobro odražava na njegovu bazu podrške kod kuće, trajna bilateralna napetost zadaće još jedan udarac ionako krhkoj ekonomiji Turske,” smatra Wolfango Piccoli, suosnivač konsultantske kompanije Teneo, koja se bavi političkim rizicima i odnosima sa javnošću.

“Priznanje genocida nad Armenima jasno signalizira da prijašnja volja Vašingtona na ustupke Erdoganu zbog članstva Turske u NATO-u više nije tu”, dodao je Piccoli.

Podijelite:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.