Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Vijesti

Vojska Azerbejdžana pokrenula operaciju oslobađanja okupirane regije Nagorno Karabah

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev

Na pravom smo putu! Naš cilj je pravedan! Mi ćemo pobijediti! Karabah je naš! Karabah je Azerbejdžan! – Izjavio je predsjednik Azerbejdžana

Napadajući Azerbejdžan, Armenija je još jednom dokazala da je najveća prepreka miru i stabilnosti u regiji, rekao je u nedjelju predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, usred sukoba između dvije zemlje, izazvanog napadima Armenije na azerbejdžanska civilna naselja.

“Turska će i dalje stajati uz svoju braću u Azerbejdžanu kao i uvijek do sada”, rekao je Erdogan.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je u nedjelju da su oružane snage njegove zemlje uništile opremu koja pripada armenskoj vojsci, u znak odmazde zbog prethodnih napada na zemlju.

Azerbejdžansko ministarstvo odbrane saopštilo je ranije istog dana da je Armenija započela velike napade na azerbejdžanske civile i vojsku, a Baku je pokrenuo operaciju odmazde duž “linije kontakta” – teško minirane regije razdvajanja između armenskih jedinica i azerbejdžanske vojske.

Predsjednik Aliyev je rekao da će ubijeni među azerbejdžanskim civilima i vojskom biti osvećeni, te da će Azerbejdžan braniti svoju teritoriju.

Kako se sukobi nastavljaju, azerbejdžanska vojska oslobodila je šest sela koja su prethodno bila pod armenskom okupacijom.

Prema izjavi azerbejdžanskog ministarstva odbrane, vojne snage zemlje oslobodile su sela od ilegalne okupacije.

“Azerbejdžanska vojska se bori na svojoj teritoriji,” poručio je Ilham Aliyev

“Karabah je naš, Karabah je Azerbejdžan”, izjavio je predsjednik, pozivajući se na region Nagorno-Karabah, koji je trenutno pod ilegalnom okupacijom Armenije.

U međuvremenu, azerbejdžanska vojska objavila je da je njena vojska “u potpunosti popunjena”, kako nema potrebe za potpunom vojnom mobilizacijom.

Ankara je ponovila svoju podršku Azerbejdžanu suočenim s armenskom agresijom rano u nedjelju, pri čemu su mnogi zvaničnici turskog ministarstva vanjskih poslova proglasili nepokolebljivu podršku bratskoj turskoj naciji u Azerbejdžanu.

“Armenija je prekršila prekid vatre i pokazala da je protiv mira i stabilnosti. Međunarodna zajednica trebala bi odmah reći” ne “ovoj opasnoj provokaciji”, dodao je glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

“Želimo Allahovu milost prema žrtvama. Azerbejdžan nije sam; ima potpunu podršku Turske,” dodao je Kalin.

“Osuđujemo napade Armenije na civile. Turska stoji uz Azerbejdžan suočen s takvim napadima”, rekao je turski ministar odbrane Hulusi Akar. Akar je također osudio “gnusni” napad Armenije, u izjavi objavljenoj istog dana.

“S našom smo braćom Azerbejdžancima, koji se bore za svoj teritorijalni integritet, do kraja svim sredstvima koja imamo”, poručio je Hulusi Akar.

Azerbejdžansko ministarstvo ranije je također objavilo da je azerbejdžanski helikopter oboren, ali da je njegova posada preživjela.

Hikmet Hadžijev, pomoćnik predsjednika Alijeva, objavio je kasnije tokom dana izjavu u kojoj osuđuje armensku agresiju.

“Bombardiranje gusto naseljenih civilnih područja i instalacija, smještenih uz borbenu liniju, od strane armenskih oružanih snaga bilo je smišljeno i ciljano. Postoje izvještaji o mrtvim i ranjenim civilima i vojnim službenicima. Nanesena je velika šteta mnogim domovima i civilnoj infrastrukturi,” napisao je na Twitteru.

Armenska strana trpi brojne gubitke, rekao je potpukovnik Anar Eyvazov, glasnogovornik azerbejdžanskog Ministarstva odbrane, prenosi Trend.

Eyvazov je komentirao nedavne vojne provokacije Armenije protiv Azerbejdžana.

“Uništena je vojna oprema, protivavionski topnički sistemi armenskih oružanih snaga. Azerbejdžanske oružane snage imaju punu prednost nad armenskim oružanim snagama na frontu,” dodao je Eyvazov.

Prethodno je Armenija proglasila vojno stanje i totalnu vojnu mobilizaciju nakon sukoba sa Azerbejdžanom.

Dvije bivše sovjetske države već dugo su u sukobu oko azerbejdžanskog teritorija Nagorno-Karabaha, koji je pod ilegalnom armenskom okupacijom, a granični sukobi intenzivirali su se posljednjih mjeseci.

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su takozvanu nezavisnost tokom sukoba koji je izbio u trenutku raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Iako je prekid vatre dogovoren 1994. godine, Azerbejdžan i Armenija često se međusobno optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž azerbejdžansko-armenske granice.

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021