Turska uputila diplomatsku notu Grčkoj, Izraelu i EU zbog Istočnog Mediterana

Grčka fregata klase Hydra helenske mornarice i helikopter učestvuju u vojnoj vježbi u istočnom Sredozemnom moru, 25. augusta 2020. godine (Fotografija: Grčko ministarstvo odbrane)

Turska je uputila diplomatsku notu Grčkoj, Izraelu i Evropskoj uniji, tražeći od njih da zatraže dozvolu prije izvođenja aktivnosti na njenom kontinentalnom pojasu u Istočnom Mediteranu

Turska, koja ima najdužu kontinentalnu obalu u Istočnom Mediteranu, odbacila je tvrdnje o pomorskim granicama koje su iznijele Grčka i administracija kiparskih Grka.

Naglasila je da ove prekomjerne tvrdnje krše suverena prava i Turske i Turske Republike Sjeverni Kipar (TRNC). Umjesto da se odluči za rješavanje problema s Turskom kroz dijalog, Grčka je u nekoliko navrata odbila sjesti za pregovarački stol i odlučila okupiti članice Evropske unije kako bi zauzeli oštriji stav prema Ankari.

U novembru 2019. godine Turska i Libija potpisale su sporazum o pomorskom razgraničenju koji je pružio pravni okvir za spriječavanje bilo kakvih pravnih uskraćivanja prava od strane regionalnih država.

Sukladno tome, izbjegnuti su pokušaji grčke vlade da prisvoji ogromne dijelove kontinentalnog pojasa Libije, od kada je politička kriza pogodila sjevernoafričku zemlju 2011. godine.

Sporazum je također potvrdio da su Turska i Libija pomorski susjedi. Razgraničenje započinje od primorskih gradova Fethiye-Marmaris-Kasa na jugozapadnoj obali Turske i proteže se do obale Libije  i gradova Derna-Tobruk-Bordia.

Kao odgovor, Egipat i Grčka potpisali su sporazum u augustu 2020. godine, kojim su između dvije zemlje odredili EEZ u Istočnom Mediteranu.

Karta pokazuje preklapanja tvrdnji o pravima na ekskluzivne ekonomske zone u Istočnom Mediteranu

Između 2002. i 2016. godine održane su desetine rundi razgovora kako bi se uspostavio temelj za pregovore oko razgraničenja ekskluzivnih ekonomskih pomorskih zona (EEZ).

Nakon petogodišnje stanke, uzrokovane sporom oko preklapanja tvrdnji o pravu za energetskim resursima u Istočnom Mediteranu prošle godine, dvije države su nastavile istraživačke razgovore 25. januara.

Turska i Grčka su pokrenule razgovore radi postizanja dogovora o pitanjima u Istočnom Mediteranu 12. marta 2002. godine, u nastojanju da se pronađe pošteno, održivo i inkluzivno rješenje

Razgovori su se redovito održavali do 2016. godine, ali od tada ih nije bilo zbog političkih špekulacija i nespremnosti grčke strane da sjedne za pregovarački stol.

Članice NATO-a Turska i Grčka također su prošle godine sudjelovale u razgovorima tražeči rješenje za napetosti, kojima je posredovao generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, čiji je cilj bio smanjiti rizik od incidenata u Istočnom Mediteranu.

[custom-related-posts title=”Povezano” none_text=”None found” order_by=”title” order=”ASC”]

 

Ali prepreke ostaju, uključujući i otvorena pitanja o kojima je svaka strana spremna razgovarati.

Grčka tvrdi da će razgovarati samo o demarkaciji pomorskih zona u Egejskom moru i Istočnom Mediteranu, dok Turska tvrdi da bi se trebalo razgovarati o svim otvorenim pitanjima između dviju strane, uključujući zračni prostor i status određenih grčkih ostrva.

 

Podijelite: