Čini se da je turska industrija osmislila efikasan način lansiranja bespilotnih letjelica sa brodova
Jednostavna i praktična metoda, koja kombinuje sistem vitla i remenice sa pramčanom rampom, mogla bi pomoći turskoj mornarici da transformiše svoj novi jurišni brod Anadolu u prvi istinski nosač bespilotnih letjelica u svijetu.
Modifikacije bi također trebale omogućiti da Anadolu ukrca i lansira avione s posadom, iako mnogi sumnjaju da Turska može razviti avion koji može poletjeti sa brodske palube dugačke svega 232 metra, a istovremeno nositi koristan teret goriva i oružja.
Haluk Bayraktar, izvršni direktor turskog proizvođača dronova Baykar, otkrio je novi sistem lansiranja tokom internetskog samita prošle sedmice. U njegovoj prezentaciji prikazana je nova varijanta Bayraktar TB3 letjelice kako polijeće sa brodske platforme TCG Anadolu.
Vitlo i remenica vidljivi su na središnjoj liniji plovila. Kabel prolazi duž pramčane rampe do mjesta na palubi gdje je TB-3 spreman za lansiranje. U fazi polijetanja vitlo bi vjerovatno vuklo dron preko palube i uz rampu.
To bi, u kombinaciji s potiskom motora od 170 konjskih snaga, moglo omogućiti da bespilotna letjelica ponese korisni teret i naoružanje sa težinom od 300 kilograma.
Sistem lansiranja je elegantan u svojoj jednostavnosti. Iako očito ima ograničenja, turskoj mornarici mogao bi pomoći da postane prvi svjetski operater nosača sa većinskim bespilotnim letjelicama.
Kombinacija vitla i rampe možda neće moći lansirati bespilotne letjelice veće mase nego što je Bayraktar TB3, osim, naravno, ukoliko sama bespilotna letjelica ne bude koristila snažnije motore sa više konjskih snaga.
Ali jedna jasna prednost sistema je ta što ne ometa palubu kao što bi to mogao učiniti neki alternativni uređaj za lansiranje bespilotnih letjelica.
Američka mornarica šezdesetih godina bila je blizu integriranja izvidničkih bespilotnih letjelica sa pomoćnim raketnim pogonom na svoje nosače. Ali borbena ispitivanja na brodu USS Ranger bila su razočaravajuća za zagovornike dronova.
Uz samo nekoliko modifikacija, Anadolu bi mogao ukrcati značajan arsenal bespilotnih letjelica TB-3 i helikoptera. Da, brodu bi nedostajao borbeni lovac zrak-zrak. No, bespilotna letjelica TB-3 sa svojim sofisticiranim senzorima, mogućnosti dugog boravka u vazduhu i malom preciznom municijom, dokazana je platforma za izviđanje i zračne udare.
Tokom kratkog, krvavog rata između Jermenije i Azerbejdžana prošle jeseni, azerbejdžanski TB-2 i drugi dronovi uništili su stotine armenskih tenkova, borbenih vozila, artiljerijskih oružja i protuzračnih sistema. Zamislite istu vrstu robotske zračne kampanje, ali koja se projicira s mobilne platforme na moru.
Glavni nedostatak ovakvog rješenja bit će neposjedovanje odgovarajućeg lovca za zrak-zrak borbe, međutim, postoje potvrđene informacije da inženjeri TUSAŞ kompanije trenutno vrše ispitivanja o mogućnostima korištenja lakog jurišnog aviona HÜRJET na ovoj platformi.
HÜRJET je primarno planiran kao trenažni avion, dok će istovremeno biti razvijena i varijanta lakog borbenog aviona. Radovi na sastavljanju prvog prototipa su već započeli, dok je prvi let planiran za 2022. godinu, nakon što se završe ispitivanja na zemlji.
Bespilotne letjelice – i jednostavna metoda za njihovo lansiranje – vjerovatno su pravi put. Anadolu je u završnoj fazi modifikacija i testiranja, i mogao bi se pridružiti turskoj floti do početka 2022. godine.
