Turska navodno planira koristiti sirijske borce u predloženoj misiji za osiguranje i upravljanje aerodromom u Kabulu, ali očekuje se da će se ovaj put regrutacija odvijati putem privatnih sigurnosnih firmi
Čini se da turska vlada, prema izvještajima Al-Monitora, planira rasporediti privatne snage svojih sigurnosnih kompanija za planiranu misiju osiguranja šire regije Kabula.
Al-Monitor dalje tvrdi da su članovi turske Nacionalne obavještajne organizacije (MIT) razgovarali o tom pitanju 24. juna s predstavnicima nekoliko pobunjeničkih frakcija pod zastavom Sirijske nacionalne vojske, koju podržavaju Turci, uključujući Suqour al-Sham, Suqour al -Shamal, Faylaq al-Majd, Samarkandska brigada, Hamza divizija, Sultan Murad divizija i Sulejman šah brigada.
Frakcijama je navodno rečeno da započnu pripreme za raspoređivanje 2.000 boraca u Avganistan, navodi se u izvještaju, dodajući da su predstavnici pobunjenika tražili mjesečnu platu od 3.000 dolara za njihove borce. Ostali sirijski kurdski mediji izvijestili su da se sastanak održao u Hawar Kilisu, selu u blizini grada Azez, nedaleko od turske granice, a obavještajni službenici zatražili su 2.600 boraca.
Sirijska opservatorija za ljudska prava izvijestila je da je za razliku od transporta boraca u libijski i rat u Nagorno-Karabahu, ovaj put Turska mudrija i regrutirat će ih putem službenih ugovora s turskim privatnim zaštitarskim kompanijama. Prema tom planu, ovi borci bi uglavnom imali zadatak da čuvaju aerodrom u Kabulu i vladine zgrade, bez ikakvog učešća u operacijama protiv talibana, i primali bi mjesečne plate od 2000 do 3000 dolara.
Ankara je porekla prebacivanje boraca u Nagorno-Karabah, uprkos obilnim medijskim izvještajima o tome, iako u realnosti nije pružen nijedan ozbiljan dokaz za ove navode. Što se tiče Libije, početna odbijanja Ankare praćena su navodnim priznanjem, a plaćenici su na kraju postali otvoreni element njene libijske politike. Borci koje je regrutovala Turska sada su temeljno pitanje u procesu političkog pomirenja na čijem čelu stoji UN, a Ankara ih pokušava iskoristiti kao pregovarački čip kako bi osigurala svoj utjecaj u poslijeratnoj Libiji. Prema izjavama američkih dužnosnika, Turska i Rusija su se privremeno dogovorile da počnu povlačenje stranih boraca na konferenciji u Berlinu 23. juna, jer pojedine libijske frakcije prisustvo stranih snaga i plaćenika vide kao glavni kamen spoticanja za izbore u zemlji, koje su zakazani za 24. decembar.
Ponuda Ankare da osigurava i upravlja aerodromom u Kabulu, nakon povlačenja NATO-a, na zapadu se smatra kao napor da se stekne naklonost Vašingtona i poprave bilateralni odnosi, iako u stvarnosti to nije jedini i glavni motiv Turske. Ali za razliku od turskih intervencija u Siriji, Libiji i Nagorno-Karabahu, Ankara se bori da opravda poduzimanje takve misije kod kuće. Smrtonosni napadi na turske trupe u Afganistanu imali bi unutrašnju političku cijenu, koja bi se izbjegla tim što se rasporede borci privatnih sigurnosnih kompanija.
Nadalje, Ankara traži paket finansijske i vojne pomoći od zapadnih saveznika za misiju, pa bi se troškovi “privatnih zaštitara” na kraju mogli pojaviti kao važna stavka u paketu.
Sirijske pobunjeničke frakcije mogle bi pružiti dugoročnio tlo turskim privatnim zaštitarskim firmama u budućim regionalnim intervencijama nakon planirane afganistanske misije.
Međutim, za bilo kakvo plaćeničko učešće u misiji potrebno je odobrenje međunarodne koalicije i lokalnih aktera u Afganistanu. U sukobima u Libiji i Nagorno-Karabahu dovoljan je bio pristanak vlade sa sjedištem u Tripoliju i Bakua. Međutim, u Afganistanu je pitanje milicija temeljni problem otkako se zemlja 1979. godine našla u spirali rata, građanskim sukobima i stranim invazijama.
Takođe je otvoreno pitanje koliko efikasni mogu biti strani plaćenici. Međunarodni aerodrom u Kabulu – cilj od visoke vrijednosti za talibane – nalazi se u srcu afganistanske prijestolnice, što znači da bi svaka odbrambena strategija aerodroma trebala biti integrirana sa sigurnosnim planovima u gradu, posebno zaštitom diplomatskih misija i rutama do aerodroma.
Turske trupe u Afganistanu trenutno broje 600 i odgovorne su za vođenje vojnog dijela aerodroma u Kabulu, u sklopu NATO-ove misije “Odlučna podrška”. Ankara očito ne planira slati dodatne vojne snage. Očekuje se da će Sjedinjene Države zadržati oko 650 vojnika kako bi pružile sigurnost diplomatama, navodi Associated Press. Pored toga, očekuje se da će nekoliko stotina američkih vojnika ostati na aerodromu u Kabulu, potencijalno do septembra, da pomognu svojim turskim kolegama dok nova misija ne bude uspostavljena.
Što je najvažnije, talibani brzo šire teritorijalnu kontrolu, uključujući duž granica s Iranom, Tadžikistanom i Uzbekistanom, dok je predložena turska misija i dalje neizvjesna. Nakon tursko-američkih razgovora o tehničkim detaljima prošlog mjeseca, turski ministar odbrane Hulusi Akar i američki ministar odbrane Lloyd Austin telefonirali su 8. jula, ali konačan dogovor tek treba da se postigne.
