Tajni dogovor između Rusije, Damaska i Turske protiv američkog YPG-a u Siriji

Ruski predsjednik Vladimir Putin se rukuje sa šefom turske obavještajne službe Hakanom Fidanom (Fotografija: Twitter)

Neki tvrde da iza najnovije eskalacije između Asadovog režima i Kurda stoji tajni dogovor između Ankare i Damaska i Rusije, ali situacija bi mogla biti složenija nego što se čini

Krhke veze između Damaska ​​i autonomne administracije pod vodstvom Kurda na sjeveru Sirije doživjele su opasnu eskalaciju usred širokih očekivanja da će američka podrška sirijskim Kurdima rasti nakon dolaska nove administracije u Bijeloj kući.

Dvije strane pokušavale su staviti pod opsadu jedna drugu u nekoliko područja posljednjih sedmica, podstičući smrtonosne tenzije i navode o dosluhu između Damaska ​​i Ankare.

Početkom januara vladine snage ograničile su ulazak komercijalnih vozila u pretežno Kurdska naselja Halepa, šeik Maqsoud i Ashrafiya, kao i u obližnji grad Tell Rifat i njegovu okolicu, područje koje Kurdi nazivaju Shahba, izjavili su Kurdski izvori za Al-Monitor.

Ograničenja su poremetila opskrbu gorivom i hranom, a pogađala su i kampove u kojima se nalaze Kurdske izbjeglice iz Afrina, koji je pod kontrolom turskih snaga.

Kurdi su uzvratili opsadom enklava pod kontrolom režima u Haseki i Qamishliju na istoku. Mazlum Kobani, šef Sirijskih demokratskih snaga (SDF) pod vodstvom Kurda, optužio je režimske snage za blokadu područja naseljenih Kurdima i hapšenje rodbine članova SDF-a i kurdskih policijskih snaga Asayish. Ured guvernera Halepa odbacio je optužbe i negirao nestašicu osnovnih namirnica u kurdskim područjima.

27. januara jedna osoba je ubijena, a nekoliko drugih ranjeno dok su Kurdske snage sigurnosti intervenirale kako bi razbile prorežimski protest u Haseki.

Kurdski izvori izjavili su za Al-Monitor da su Rusi učinili vrlo malo kako bi posredovali u krizi i odbili su pružiti sigurnosne garancije delegaciji koju su Kurdi željeli poslati u Damask.

Ipak, kontakti su se odvijali lokalno i Kurdske snage su počele uklanjati blokade na putevima 2. februara kao gest dobre volje. Međutim, napetosti između strana nisu se smanjile i kriza tek treba biti u potpunosti riješena, tvrde izvori.

U međuvremenu, izvori u Damasku rekli su da su se Kurdi obećali povući u roku od 48 sati tokom razgovora 2. februara. Prema nezavisnim izvorima, oni su tog dana ipak podigli blokadu u Hasaki i Qamishliju, dok je režim dozvolio da kamioni koji voze gorivo i hranu uđu u dva kvarta Halepa i Shahba, dok je rusko-sirijska delegacija nadgledala situaciju.

Možda je trenutno postignut kompromis, ali napetosti u mješovitim Kurdsko-Arapskim područjima mogle bi ponovo eskalirati bilo kada u odsustvu dijaloga o ustavnom statusu Kurda

U Qamishliju pod kontrolom Kurda, režimska vojska kontroliše aerodrom, područje u kojem se nalaze javne zgrade, put koji povezuje to područje sa aerodromom i granični prijelaz s Turskom. Slično tome, Kurdske snage kontroliraju veći dio Hasake, dok su vladine snage ograničene na područje u kojem su smješteni sigurnosni uredi i javne zgrade.

Kurdi su blokadu u Halepu pripisali tajnom dogovoru između Ankare i Damaska ​​nakon navodne posjete turskog šefa obavještajne službe Hakana Fidana sirijskoj prijestolnici.

“Dvije strane razgovarale su o mnogim stvarima, uključujući zajedničke planove protiv autonomne uprave,” rekao je Bedran Chiya Kurd, visoki zvaničnik unutar autonomne Kurdske administracije.

Kurdska političarka, Ilham Ahmed, kaže da sigurnosna saradnja između Damaska ​​i Ankare ne bi iznenadila.

Međutim, Kurdski izvor s kojim je razgovarao Al-Monitor savjetovao je da se takve tvrdnje uzimaju s rezervom. Obavještajni kontakti između Turske i Sirije imaju smisla u kontekstu zajedničke prijetnje koju dvije strane doživljavaju u Kurdskoj autonomiji, ali ta saradnja vjerojatno neće posebno napredovati, dodaje neimenovani izvor.

Prvi i jedini zvanično poznati Fidanov kontakt sa sirijskim obavještajcima bio je u Moskvi u januaru 2020. godine, kada se sastao s Alijem Memlukom, šefom sirijskog Ureda za nacionalnu sigurnost.

Prema pisanju sirijskog lista al-Watan, visoki turski obavještajni i vojni zvaničnici održali su razgovore u Damasku 29. decembra. Na sastanku istog dana, turski i ruski ministri vanjskih poslova razgovarali su o strateškom gradu Ain Issa, koji su turske snage sedmicama granatirale. Kurdi su se bojali da je to uvod u novu tursku vojnu operaciju za zauzimanje grada. Da bi spriječila takav potez, Rusija je pokušala uvjeriti Kurde da taj grad ustupe Damasku.

Eskalacija između Damaska ​​i Kurda donosi nekoliko scenarija u svjetlu nove administracije u Washingtonu

Posljednjim američkim sankcijama koje paraliziraju Siriju, Kurdska saradnja sa Sjedinjenim Državama u regijima bogatim naftom, plinom i poljoprivrednim resursima našla se na meti sirijskog režima. Za nestašice u drugim dijelovima Sirije Asadov režim je okrivio Kurde.

Kurdi također razmatraju scenarij po kojem Rusi koriste tursku prijetnju, prisiljavajući Kurde da ustupe teritorijalnu kontrolu Sirijskom režimu, dok Damask potiče Arapska plemena protiv Kurda da potkopaju autonomnu upravu i učine regiju manje sigurnom za Amerikance.

Drugim riječima, Damask pokušava odvratiti Amerikance što je više moguće, jer Washington postaje sve više zaštitnički nastrojen prema Kurdima od dolaska Bidenove administracije.

Protuargument je da su Kurdi, uvjereni u američku podršku, podstakli napetost, nadajući se da će preostale režimske snage istjerati iz Hasake i Qamishlija. Kurdski izvor se složio s ovom teorijom, ali s malo drugačijom verzijom.

„Režim je započeo blokadu, ali Kurdi su pokušali iskoristiti tenzije da u potpunosti zauzmu Haseku i Qamishli. Također, Kurdi su željeli donekle procijeniti opseg Bajdenove podrške,” tvrdi Kurdski izvor.

Konačni scenarij ima veze s Turskom.

Turska je pojačala pritisak na Ain Issu u pokušaju da zauzme grad prije nego što je Biden stupio na dužnost. Pad Ain Isse omogućio bi Turskoj da proširi kontrolu duž ključne magistrale M4, otvori put do Rakke, okruži Menbič s istoka i izolira pogranični grad Kobani od ostalih Kurdskih područja na istoku.

Vjerovalo se da Turska također posmatra područje Derika na granici, koje američke snage koriste kao opskrbni put od Iraka do Sirije. Međutim, nova stvarnost natjerala je izgleda Ankaru da odustane od takvih planova i umjesto toga krene u saradnju sa Rusijom i Damaskom kako bi se obračunala sa Kurdskom samoupravom.

S gledišta Damaska, svaki dogovor s Ankarom o Kurdima mora biti povezan s planom čišćenja Idliba od ekstremnih grupa i okončanjem turskog vojnog prisustva u pokrajini. Međutim, poticaj za režimsku saradnju s Ankarom bila bi mogućnost za okončanje američkog vojnog prisustva u Siriji.

Iako su turski i sirijski interesi različiti, pojedinci ne isključuju mogućnost pragmatičnog tursko-sirijskog razumijevanja prema područjima pod nadzorom Kurda istočno od Eufrata. Destabilizirana sjeveroistočna Sirija mogla bi obuzdati američko vojno prisustvo u regiji, što bi služilo interesima i Damaska ​​i Ankare.

Obračuni Kurda i Damaska ​​izgledaju bez pobjednika. Stvari bi se mogle promijeniti ako Washington prizna autonomnu upravu i da joj apsolutnu garanciju zaštite, ali u sadašnjim okolnostima bilo koja karta koju dvije strane pokušaju odigrati jedna protiv druge štetila bi i jednima i drugima.

Čini se da je najnoviji obračun dodatno oslabio položaj Kurda. Arapska plemena već su izrevoltirana Kurdskom kontrolom naftnih polja i čestim nemirima zbog SDF-ovih “antiterorističkih” operacija.

Blokade u Haseki i Qamishliju dale su svježu “municiju” onima koji žele diskreditirati ili kriminalizirati Kurde.

Priče o bolesnim ljudima koji nisu mogli doći do blokiranih bolnica, studentima koji su propustili ispite i vozačima očajnim zbog goriva, su samo neki od naslova koji ocrnjuju imidž Kurda.

Zanimljivo je da su lokalni guverner i sirijski vojni zvaničnici prisustvovali sahrani ubijenog prosvjednika u Haseki, dok su neke plemenske vođe i političari glasno kritizirali SDF.

Kurdi su težili velikim ambicijama kroz partnerstvo sa Sjedinjenim Državama, ali u isto vrijeme, pokušavali su doći do opozicionih četvrti i cijele Sirije. Posljednji događaji naštetili su njihovim naporima.

Izvor: Fehim Tastekin/Al-Monitor

Podijelite: