U potrazi za trajnim mirom, Libijci su sudjelovali u pregovorima koje su predvodile Ujedinjene nacije za održavanje nacionalnih izbora i stvaranje nove prijelazne vlade, ali put ka miru donosi brojne izazove
Libijci su se na pregovorima predvođenim Ujedinjenim narodima dogovorili o održavanju nacionalnih izbora u decembru sljedeće godine, nakon sporazuma o prekidu vatre potpisanog između suparničkih strana, što je pobudilo nadu u postizanje trajnog političkog rješenja. Ipak, put ka miru ovisi o suzbijanju unutrašnjih i vanjskih faktora, kao i snažnoj predanosti i uklanjanju nedostataka sporazuma o prekidu vatre.
“Libijcima su izbori obećani pet puta u pet godina“, rekao je Emadydin Muntasser, libijski politički analitičar i zagovornik ljudskih prava, za Daily Sabah.
“Skhiratov sporazum iz 2015.godine obećavao je izbore, prvi pariški samit u julu 2017. godine obećavao je izbore, drugi pariški samit u maju 2018. obećavao je izbore, samit u Abu Dhabiju u martu 2019. obećavao je izbore, a sada sporazum iz Tunisa obećava izbore“, istaknuo je Muntasser , rekavši da će u svakom slučaju svjetski čelnici, uključujući generalnog sekretara UN-a, pozdraviti sporazum i obećati podršku.
“Međutim, nije bilo pokušaja da se stvarno održe ili čak pripreme za izbore.”
Otkako je 2011. godine započeo građanski rat u Libiji, svrgavanjem i ubistvom dugogodišnjeg lidera Muamera Gadafija, zapadnih prijedloga za ponovno uspostavljanje mira i stabilnosti u zemlji nije nedostajalo.
Nakon godina kaosa i nasilja, međunarodno priznata vlada na zapadu Libije i njezin protivnik sa sjedištem na istoku, koji uključuje članove Zastupničkog doma (HoR), iza kojeg stoje snage pučističkog generala Halife Haftara, ponovno su poduzeli korake prema političkom rješenju sudjelovanjem u pregovorima pod vodstvom UN-a u Tunisu.
Pod nazivom “Libijskog foruma za politički dijalog” (LPDF), razgovori su imali za cilj postizanje sporazuma o novoj prijelaznoj vladi za sjevernoafričku zemlju koja je bogata naftom. Međutim, libijski narod rastrgan je između nade i sumnji jer je nekoliko prethodnih pokušaja prekida vatre i nagodbi propalo.
Najava nacionalnih izbora, koji će se održati 24. decembra 2021. godine, došla je petog dana političkih pregovora u Tunisu, u kojima je sudjelovalo 75 delegata iz postojećih državnih tijela i skupina iz cijelog političkog i društvenog života Libije.
Izaslanici imaju zadatak imenovati tročlano Predsjedničko vijeće, koje predstavlja tri historijske regije Libije, i premijera koji će voditi zasebnu Vladu nacionalnog jedinstva.
75 delegata koji su se sastali u Tunisu odabrale su Ujedinjene nacije, ali neki su Libijci doveli u pitanje njihov legitimitet i kritizirali način na koji su izabrani.
U razgovoru za Daily Sabah, Noamane Cherkaoui, istraživač i politički analitičar koji se bavi geopolitikom sjeverne Afrike, rekao je da popis foruma uključuje “reciklirane sudionike iz prošlosti od kojih su mnogi vidjeli kako njihov utjecaj s vremenom opada”.
Nastoji se zaštiti status Quo
Izaslanica UN-a za Libiju Stephanie Williams u petak je na konferenciji za medije izjavila da “postoji veliki status quo među strankama u Libiji“. Riječ je o frakcijama i pojedincima koji žele blokirati napredak ili potkopati proces, i koji su samo zainteresirani zadržati svoje trenutne privilegije na štetu libijskog naroda, naglasila je izaslanica UN-a.
“Izbori su prijetnja Libijcima koji su ilegalno skupili moć i bogatstvo u proteklih nekoliko godina, kao i ratnim zločincima i državama koje ih podržavaju “, upozorio je Muntasser, rekavši da sporazum iz Tunisa nudi tim igračima novo prijelazno razdoblje tijekom kojeg mogu ojačati njihovu moć.
Pregovori u Tunisu vode se paralelno s vojnim pregovorima u obalnom gradu Sirte, radi dopunjavanja detalja sporazuma o prekidu vatre sklopljenog u oktobru, koji je zvanično zaustavio borbe od augusta.
Prije toga, Haftar je uz podršku članova Zastupničkog doma HoR-a, pokrenuo je ofanzivu, u aprilu 2019. godine, kako bi zauzeo Tripoli od Vlade nacionalnog jednistva (GNA) koju podržava UN, ali je ofanziva propala jer je Turska pojačala svoju podršku legitimnoj vladi GNA, nakon potpisivanja sporazuma o vojnoj saradnji i pomorskom razgraničenju.
Uslijed sukoba, Libija je izgubila desetine milijardi dolara prihoda od prodaje nafte, i uslijedio je nagli pad životnog standarda.
Ilegalne strane snage i plaćenici nisu napustili svoje položaje u Libiji
Zaraćene strane Libije složile su se u Ženevi da će strane vojne snage i plaćenici napustiti zemlju.
Krizna grupa u izvještaju od 4. novembra istaknula je kako je glavni problem što niti jedna strana službeno ne priznaje podršku stranih boraca, što bi moglo dovesti do budućeg povlačenja.
U izvještaju se navodi da bi s Haftarove strane, otprilike 2.000-3.000 plaćenika ruske Wagner grupe, sirijskih boraca i drugih plaćenika iz Sudana morali napustiti Libiju.
Stručnjaci UN-a slično su potvrdili početkom maja, da se plaćenici iz Wagner grupe, ruske paravojne organizacije, za koju se kaže da je bliska Kremlju, bore u Libiji u znak podrške Haftaru, zajedno sa sirijskim borcima iz Damaska.
GNA je u četvrtak nagovijestila da neće prihvatiti daljnje razgovore uz prisustvo stranih plaćenika i njihovih protuzračnih sistema u Sirtu.
Turska je u subotu ponovila da će nastaviti konsultacije s Libijom o vojnoj i sigurnosnoj saradnji za obuku libijskih snaga.
Nadalje, libijski i katarski ministri odbrane prošle sedmice su potpisali sličan protokol o saradnji za obuku i izgradnju libijskih vojnih sposobnosti, kao i razmjenu stručnosti.
Moskva iako je podržala Haftara šaljući svoje Wagner plaćenike, prvenstveni cilj Moskve je vraćanje Gadafijevog sina na čelo Libije.
Najvažnija podrška Haftaru tijekom sukoba bili su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), koji su na sličan način transportovali plaćenike i isporučivali oružje i municiju svojim snagama, prema podacima UN-a i udrugama za zaštitu prava, uključujući Human Rights Watch (HRW).
Imajući granicu s Libijom, Egipat je u početku podržavao Haftara, ali je odstupio od te politike jer se situacija na terenu mijenjala.
Egipat je posljednjih sedmica pozvao ključne zvaničnike GNA u Kairo, dok je u oktobru bio domaćin razgovora u odmaralištu Hurgadi.
Da li je mir bez pravde moguć?
Uz opsežnu vojnu, finansijsku i diplomatsku podršku stranih sila, Haftar je tijekom svoje opsade glavnog grada počinio ozbiljne ratne zločine.
Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) izvijestio je prošle sedmice da je Haftarova ofanziva uključivala nasilje i upotrebu mina, dok su se njegove snage povlačile, nanoseći tako neselektivnu štetu civilima, što predstavlja ratni zločin.
Preko 100 tijela je pronađeno, a mnoga s povezima preko očiju i vezanih ruku, u masovnim grobnicama u Tarhuni, 90 kilometara (56 milja) sjeveroistočno od glavnog grada Tripolija.
Iako se nedavni prekid vatre odnosi na vojne i sigurnosne mjere, čini se da je pitanje odgovornosti za ratne zločine stavljeno pod tepih.
“Ono što sporazum ne pruža je jasna predanost i put ka odgovornosti za teška kaznena djela i druge zločine koje su sukobljene strane počinile uz podršku svojih stranih sponzora“, istaknula je skupina za zaštitu prava.
“Trenutni politički proces UN-a osmišljen je kako bi omogućio tim ratnim zločincima da postanu dijelom buduće vlade Libije“, naglasio je Muntasser.
“Štoviše, počinitelji ratnih zločina, atentatori i obavještajni časnici koji su služili tim ratnim zločincima i izvršavali njihove naredbe postat će dijelom novog vojnog, sigurnosnog i obavještajnog aparata.”
Muntasser je pojasnio da će taj prodor u državne institucije oslabiti državu i omogućiti da se novi pučevi izvedu iznutra.
“U Libiji se ratni zločinci nagrađuju, a ne procesuiraju“, dodao je.
Cherkaoui je slično izjavio da su politički procesi posljednjih godina “zanemarili pružiti održiv put do odgovornosti“.
U međuvremenu, izvori iz libijske vojske objavili su da su plaćenici ruskog Wagnera pojačali svoje položaje i instalirali novi radar u blizini regije Al-Batuma, zapadno od Sirta.
U istom kontekstu, izvori iz Jufre izvijestili su da Haftarove milicije i sudanski plaćenici Janjaweeda još uvijek grade svoju odbrambenu mrežu u Sukni, Hounu i nekim drugim područjima, unatoč dogovoru o povlačenju plaćenika u sporazumu o trajnom prekidu vatre koji je potpisan u Ženevi.
Sve ovo ozbiljno nagovještava kako bi zamrznuti sukobi u Libiji uskoro ponovo mogli eskalirati.
