Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Bliski istok

Šta predstavlja Muslimansko bratstvo kojeg Sjedinjene Države u ime arapskih diktatora nastoje eliminirati?

Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi sastao se s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući 9. aprila 2019. (AFP)

Organizacija je uspostavljena kao odgovor na britanski imperijalizam u Egiptu, ali danas je to pragmatična mreža islamskih organizacija koje zagovaraju reformiranje društava i vlada kako bi se dovele u sklad s islamskim vrijednostima

Bijela kuća radi na mjerama kako bi grupa Muslimansko bratstvo bila proglašena terorističkom organizacijom, navodi se u izvještaju New York Timesa.

Američki predsjednik Donald Trump odlučio se na taj potez nakon sastanka s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom el Sisijem u Washingtonu prošlog mjeseca.

U Egiptu, kao i u nekoliko Zaljevskih država, djelovanje Muslimanskog bratstva je zabranjeno i proglašeno je terorističkom organizacijom. To se dogodilo unatoč tome što je egipatski ogranak organizacije odbacio nasilje prije više od četiri decenije.

Neprijateljstvo egipatskog autokrate Sisija prema organizaciji ima daleko više veze s njenom popularnošću nego s terorizmom i nasiljem.

Tokom kratkog perioda egipatske demokratije, nakon revolucije 2011. godine, Partija slobode i pravde, iza koje stoji Muslimansko bratstvo, pobijedila je i na parlamentarnim i na predsjedničkim izborima u Egiptu.

Jedan od članova Bratstva, Muhamed Mursi, vladao je Egiptom godinu dana kao prvi i jedini slobodno izabrani predsjednik, sve dok nije svrgnut u vojnom udaru na čijem čelu se našao Sisi 2013. godine.

Uspostavljanje Muslimanskog bratstva

Muslimansko bratstvo osnovano je 1928. godine u Egiptu na temelju učenja Hasana el-Bene. Bratstvo se nastojalo suprotstaviti britanskom prisustvu u Egiptu kroz reformu društva u skladu s tradicionalnim islamskim vrijednostima.

Organizacija je brzo rasla zahvaljujući anti-britanskom raspoloženju među narodom Egipta tridesetih i četrdesetih godina, razvijajući svoje komponente na Bliskom Istoku i na kraju pretvarajući se u jednu od glavnih anti-imperijalističkih političkih snaga u Egiptu.

U to vrijeme organizacija je počela razvijati oružane ogranke kao odgovor na sve veću domaću i regionalnu nestabilnost.

Član organizacije ubio je egipatskog premijera Ahmeda Mahir-pašu 1945. godine, ali Hasan el-Bena je osudio ovaj čin.

U Palestinu je organizacija poslala dobrovoljce da pomognu palestinskim Arapima protiv cionističkog pokreta, koji će kasnije uspjeti uspostaviti državu Izrael.

Kaos je kulminirao atentatom na Hasana el-Benu 1949. godine, potencijalno od strane egipatske vlade. Do trenutka njegove smrti, grupa je postala politička snaga veća nego što je njezin osnivač ikada mogao zamisliti.

Uprkos podršci koju je Muslimansko bratstvo pružilo Egipatskoj revoluciji 1952. godine, čovjek koji je stajao iza revolucije, Gamal Abdel Nasser, na kraju se okrenuo protiv grupe.

Suzbijanje organizacije se intenziviralo nakon pokušaja atentata na Nasera, nad vođom organizacije izvršena je egzekucija a drugi članovi su zatvarani i mučeni.

Članovi grupe zauzeli su tvrđe stavove o političkom nasilju u ovom periodu ekstremne represije.

Nakon Naserove smrti 1970. godine, njegov nasljednik Anwar Sadat olabavio je represivnu politiku prema grupi i oslobodio je hiljade zatvorenika.

U tom periodu se egipatski ogranak kategorički odrekao nasilja, i umjesto toga usredotočio se na političko djelovanje. Međutim, neki su se članovi odvojili od organizacije i osnovali druge grupe, poput Gemae Islamije, koje su se suprotstavljale Bratstvu kao i egipatskoj državi.

Prihvatanje demokratskog procesa

Današnje Bratstvo je duboko kritično prema grupama poput DAEŠ-a (ISIL-a) i Al Kaide, a često su na meti terorističkih organizacija u područjima u kojima djeluju.

Usprkos tome, svaki egipatski režim vidio je grupu kao prijetnju, a djelotvorna zabrana sudjelovanja grupe na izborima je izrečena zbog njihovog vjerskog porijekla.

Međutim, iako službeno zabranjeno, Bratstvo se natjecalo na parlamentarnim izborima pod Sadatovim nasljednikom Hosnijem Mubarakom. Grupa je također iskoristila razdoblja tolerancije vlade da bi uložila velika sredstva u socijalne usluge, poput škola, klinika i sirotišta za siromašne u Egiptu.

Kada je započela revolucija u Egiptu 2011. godine, Bratstvo je dalo podršku, uprkos ranom oklijevanju, stajući otvoreno na stranu protiv Mubaraka.

Kada je Sisi preuzeo vlast nakon vojnog puča 2013. godine, pobrinuo se da grupa nikada u budućnosti ne bude u mogućnosti predstavljati prijetnju njegovoj vladavini.

Fotografija prvog demokratski izabranog predsjednika Egipta, Muhameda Mursija

Osim što je lobirao kod Trumpa da zabrani grupu, egipatski diktator zatvorio je desetine hiljada pristaša grupe i ubio stotine članova u masovnim egzekucijama.

SAD kreću u pokušaj suzbijanja Muslimanskog bratstva

Trumpov potez za zabranu organizacije ima dva politička motiva; prvo je lobiranje bliskoistočnih diktatora, koje tu grupu vide kao prijetnju njihovom opstanku na vlasti, i drugo, širenje islamofobnih zavjera među konzervativnom desnicom.

U ovom drugom, Muslimansko bratstvo ispunjava ulogu tajne organizacije koja planira svjetsku dominaciju.

Za Zaljevske režime, kao što su UAE i Saudijska Arabija, kao i egipatski Sisi, Bratstvo predstavlja živu prijetnju njihovom opstanku na vlasti.

Organizacija ima simpatizere širom Bliskog istoka, uključujući i među najutjecajnijim porodicama u regiji.

Sposobnost grupe da mobilizira ljude koristeći se religijom i pruži izvor autoriteta ukorijenjenog u islamu, a ne obiteljskoj odanosti, smatra se prijetnjom kod autoritarnih vladara koji svoju vladavinu zasnivaju na strahu od kaosa, u slučaju da se njihovi sistemi vladavine uruše.

Ali grupa nije zabranjena u svim dijelovima muslimanskog svijeta. Lokalne podružnice ili grupe pod uticajem Muslimanskog bratstva imaju parlamentarce u parlamentima u Jordanu, Kuvajtu, Maroku, Bahreinu i drugim državama koje su američki saveznici.

Američki potez za zabranu organizacije stvorit će prepreke u odnosu s tim zemljama, a imat će i posljedice za muslimanske organizacije u zemlji.

Grupe poput Vijeća za američko-islamske odnose već su dugo na meti optužbi da su povezane s organizacijom.

Strahuju da će svaki potez za suzbijanje grupe eventualno utjecati na njih.

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021