Ministar odbrane: Skoplje mora donijeti odluku – Velika Bugarska ili Velika Albanija

Bugarski premijer Bojko Borisov

Postoje dva moguća izbora za Sjevernu Makedoniju, ukoliko se želi priključiti Evropskoj uniji. Makedonci mogu birati između Velike Bugarske ili Velike Albanije, prema tvrdnjama Bugarskog ministra odbrane.

Pregovori o pristupanju Sjeverne Makedonije EU zaustavljeni su zbog insistiranja Bugarske da susjedna zemlja prestane prisvajati historiju i prizna da govori Bugarskim dijalektom. Međutim, pitanje je eskaliralo nedavno kada je Bugarski ministar odbrane Krasimir Karakačanov rekao da Sjeverna Makedonija može postati članicom EU samo ako bi postala dio Bugarske ili Albanske pokrajine.

Raspored Albanskog stanovništva na zapadnom Balkanu (Fotografija: populationdata.net)

Karakačanov je donosiocima odluka u glavnom gradu Sjeverne Makedonije dao izbor – Velika Albanija ili Velika Bugarska

U odvojenom incidentu, Karakačanov je u oktobru prošle godine obratio se Skoplju u izjavi:

“Ako se iznenada odlučite stvoriti novu naciju, učinite nam uslugu i nemojte ukrasti Bugarsku historiju, uključujući, falsifikovanje historije Bugarske, gajeći osjećaj mržnje prema Bugarskoj, Bugarima i bilo čemu Bugarskom.”

Ovo se odnosi na komplicirano pitanje identiteta u Sjevernoj Makedoniji, čiji su se ljudi nekada većinski identificirali kao Bugari, a manja populacija se identificirala kao Srbi. Međutim, stari Titov režim Jugoslavije propagirao ih je da usvoje Makedonski identitet.

Ovo je imalo tri svrhe:

  • Da bi oslabio pro-Bugarski sentiment u regiji jer su se ljudi prije postojanja Socijalističke Jugoslavije željeli ponovno ujediniti s Bugarskom.
  • Položiti pravo na Grčki lučki grad Solun koji se nalazi u Grčkoj regiji Makedonije.
  • To je bio dio politike „jake Jugoslavije, slabe Srbije“. Srpska pravoslavna crkva imala je veliki utjecaj u Socijalističkoj Republici Makedoniji.

Povezanost Makedonije sa Srbijom oslabljena je uspostavljanjem kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve koja je proglasila autokefaliju od Srpske pravoslavne crkve 1967. godine.

Kao dio izgradnje novog Makedonskog identiteta, Jugoslavenski akademici su 1945. godine počeli mijenjati Bugarski jezik i nazivati ga Makedonskim.

Zamišljene granice Velike Bugarske države uključuju veliki dio današnje Sjeverne Makedonije ali i Srbije

Budući da je današnja Sjeverna Makedonija 1991. godine stekla nezavisnost od Jugoslavije, prioritet joj je bio učvršćivanje Makedonskog identiteta.

To je decenijama kvarilo odnose sa susjednom Grčkom.

Međutim, Atina i Skoplje pomirili su se s potpisivanjem Prespanskog sporazuma iz 2018. godine.

Grčka je prihvatila ime zemlje kao Sjeverna Makedonija u zamjenu za njihovo odricanje teritorijalnih težnji protiv sjeverne Grčke i priznanja da su Drevni Makedonci bili ustvari Grci. Problemi sa Bugarskom ostalu su neriješeni.

Prvi ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Denko Maleski, dao je sljedeću izjavu prošle godine:

“Prošli smo vrijeme kada je Makedonsku historiju štitila moćna Jugoslavenska federacija i mogla je, bez pritiska, selektivno birati gradivne dijelove Makedonske nacije, mogla je prekrižiti “Bugarski” i umjesto toga napisati “Makedonski”.”

Opsesija Skoplja održavanjem propagande iz Jugoslovenskog doba doprinosi unutrašnjem kolapsu zemlje, smatraju Grci.

Grci su uvijek upozoravali Skoplje da im je prioritizacija historijskog revizionizma odvlačila pažnju od stvarne prijetnje – raspada njihove zemlje na račun stvaranja Velike Albanije sa sjevera.

Albanci, koji čine više od 25% stanovništva Sjeverne Makedonije, sada kontroliraju Ministarstvo finansija. Pored toga, u posljednjih 100 dana mandata premijersku funkciju će preuzeti Albanac.

Prema izvještaju Gallup Balkan Monitora iz 2010. godine, 53% posto Albanaca u Sjevernoj Makedoniji podržava uspostavljanje Velike Albanije, u odnosu na 44% iz 2008. godine i 52% u 2009. godini. Iako je prošlo 11 godina nakon izvještaja, iako nema zvaničnih podataka, očekuje se da je ovaj procenat još veći.

Iz tog razloga Karakačanov je upozorio sjevernu Makedoniju da će postati dio Velike Albanije ili Velike Bugarske, ili možda čak i oboje.

Kako Skoplje insistira na tvrdnji da njihov jezik nije Bugarski dijalekt i da su historijski heroji poput cara Samuela Bugara zapravo Makedonci, a ne Bugari, Albanci povećavaju svoju političku moć.

Bugarski vojni čelnici tvrde da će u nekom trenutku u budućnosti izbiti sukob u susjednoj zemlji, ukoliko Albanci ne postignu mirnu podjelu Sjeverne Makedonije političkim sredstvima.

Takav sukob mogao bi opravdati Bugarsku vojnu intervenciju.

Ako bi građanski rat izbio u sjevernoj Makedoniji, ne bi bilo nemoguće zamisliti da će Bugarska intervenirati, uprkos svojim lošim odnosima sa Skopljem, te da će tako imati de facto kontrolu nad zemljom, baš kao što Grčka sada kontrolira Makedonski zračni prostor.

Izbor između Velike Albanije i Velike Bugarske mogao bi postati težak izbor koji će Skoplje možda morati napraviti ako ustraju u održavanju propagande i historijskog revizionizma iz doba Jugoslavije.

Podijelite: