“Turska bi trebala djelovati kao garantor u sirijskoj Deri, gdje režim Bašara al-Asada izvodi napade na civile,” rekao je glasnogovornik snaga sirijske opozicije u tom području.
Muneef al-Zaim, glasnogovornik opozicionih snaga u Deri, izjavio je da bi Turska trebala preuzeti poziciju garantora u tom području jer Iran i Rusija nisu ispunili svoje dužnosti, štiteći Asadov režim, objavili su turski mediji u četvrtak.
“Slično kao u Idlibu, Afrinu i područjima operacije “Štit Eufrata” i “Izvor mira”, želimo da turski vojnici dođu ovdje i djeluju kao garantori”, rekao je al-Zaim.
Snage Asadovog režima počele su napadati opozicione snage u regiji nakon trogodišnjeg zatišja, kada je Rusija intervenirala dajući garancije opozicionim frakcijama. Al-Zaim tvrdi da je režim prije tri mjeseca blokirao to područje s ciljem da konačno preuzme vlast.
“U al-Baladu i Salamainu rekli smo snagama Asadovog režima da im ne možemo predati spisak sa 300 ljudi, a oni su počeli bombardovati područje koje ima preko 350 stambenih jedinica, kao što su to činili u posljednjih 10 godina ”, rekao je glasnogovornik. Naglasio je da su se ljudi mobilisali nakon Asadovog napada i pružili otpor sa lakim oružjem.
Napominjući da je glavni cilj napada depopulacija područja i promjena demografije, al-Zaim je rekao da Rusija želi osigurati svoje strateške luke i baze na tom području, dok teroristi iz PKK i Iran imaju druge planove u regiji. Tvrdio je da je krajnji cilj Irana podijeliti Siriju i uspostaviti de facto administraciju, kao što je to učinjeno u Iraku, dok sirijski ogranak terorističke PKK, YPG, želi uspostaviti svoju vlastitu državu.
Al-Balad – mjesto rođenja sirijske revolucije 2011. godine
Al-Balad, područje koje režim trenutno drži pod opsadom, smatra se mjestom rođenja sirijske revolucije.
Još 2011. godine, kada se Arapsko proljeće proširilo na Siriju, grupa učenika u Deri oformila je sirijski opozicioni pokret, ispisavši na zidu škole “Ejak el door ya doctor”, što znači “Vaš red, doktore”. Nakon ovog početnog poteza, Dera je pala pod kontrolu opozicionih snaga.
Opozicioni aktivist napomenuo je da je jedan od razloga zašto je područje na meti taj što je oko 1.000 iranskih, ruskih i snaga Asadovog režima ubijeno u tom području kada je postignut sporazum.
“Njihovo insistiranje na al-Baladu je zato što nas žele natjerati da se osjećamo kao da je sve gotovo i da se osvete za njihove gubitke”, rekao je.
U međuvremenu, zvaničnik je takođe odbacio tvrdnje da će 60.000 ljudi preći u Idlib iz Dere, jer je rekao da niko neće napustiti svoje domove čak i ako to znači smrt.
Al-Zaim je napomenuo da su njegova supruga i kćer posljednjih osam godina držane u režimskim tamnicama, dok se jedan od njegovih sinova bori u Deri, a drugi u Idlibu.
“Nećemo odustati bez obzira na cijenu koju za to platimo”, rekao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je u to područje poslao svog posebnog predstavnika Aleksandra Zorina, koji se sastao s opozicionim liderom Ahmedom Awdom, koji je potpisao sporazum iz 2018. godine.
Turska je do danas pokrenula četiri prekogranične vojne operacije na sjeveru Sirije, kako bi spriječila stvaranje terorističkog koridora PKK, i protjerivanje velikog broja sirijskih izbjeglica iz Idliba. Operacija “Proljetni štit” bila je usmjerena protiv Asadovog režima i njegovih savezničkih milicija zbog njihovog napredovanja u Idlibu, kršeći primirje dogovoreno između Ankare i Moskve.
Kršenje dogovorenog primirja od strane Asadovog režima i Rusije
Režimske snage blokirale su Al-Balad 25. juna nakon što su se stanovnici, uključujući bivše pripadnike sirijske opozicije, opirali naredbi o predaji lakog naoružanja i onemogućili režimskim snagama da pretresaju kuće u tom području.
Asadov režim je započeo svoju vojnu akciju uprkos tome što se ranije prošle sedmice složio da ukine blokadu područja Dere. Asadova vojska i savezničke snage, koje podržavaju Rusija i Iran, povratile su Deru od sirijske opozicije 2018. godine, što je bio simboličan udarac pobuni protiv režima započetoj 2011. godine.
Državne institucije su se vratile u regiju, ali vojska još uvijek nije raspoređena po cijeloj pokrajini, a bombardovanje i ubistva između bivših opozicionih snaga i režimskih snaga od tada su postali rutina.
Tenzije su se rasplamsale prošle sedmice, što je dovelo do onoga što je Sirijska opservatorija za ljudska prava (SOHR) nazvala “najnasilnijim i najširim sukobima u Deri otkad se nalazi pod kontrolom režima”.
Sirijska opozicija je u ponedjeljak kasno saopćila da je zaustavljanje napada režima na južnu sirijsku provinciju Dera humanitarna i pravna dužnost, nakon što je u najsmrtonosnijem napadu režima u posljednje tri godine ubijeno 28 ljudi, uključujući 11 civila.
Sirijska grupa Bijeli šljemovi također je pozvala Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) i međunarodnu zajednicu “da poduzmu hitne mjere kako bi spriječili Asadov režim, Rusiju i njihove milicije u izvođenju daljnjih napada”.
