Rusija traži podršku od SAD-a u pogledu Libije – Da li će SAD stati otvoreno protiv Turske?

Ruski ministar diplomatije Sergey Lavrov u posjeti SAD-u - 10. Decembar 2019. godine

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je u srijedu da će pozdraviti sve napore Washingtona da upotrijebi svoj uticaj na Tursku, kako bi se postiglo primirje u Libiji, gdje Ankara i Moskva podržavaju suprotstavljene strane.

Turska je prošle sedmice odbacila prekid vatre na poziv Egipta, zatraženo u ime generala Halife Haftara. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je izjavio da general želi primirje jer je sada izgubio na bojnom polju.

Turska smatra egipatsku inicijativu kao pokušaj da se spase i pregrupišu pučističke snage, kako bi mogle nastaviti sa ratom protiv međunarodno priznate vlade

Pučističke snage iz istočne Libije, koje podržava Moskva, prošlog mjeseca su morale da prekinu svoju 14-mjesečnu opsadu libijskog glavnog grada Tripolija, nakon što je Turska masovno povećala vojnu podršku međunarodno priznatoj vladi GNA.

Lavrov i ruski ministar odbrane otkazali su u nedjelju planiranu posjetu Turskoj kako bi pokušali da dogovore sporazum o prekidu vatre.

Neki zapadni diplomati tumače apel ruskog ministra diplomatije Washingtonu, kao preokret ruskog ministra vanjskih poslova, koji je u prošlosti kritikovao bilo kakvu zapadnu umiješanost u Libiju, kao znak sve veće ogorčenosti u Moskvi zbog Haftarovog gubitka naftnih polja i na bojnom polju.

GNA sada prijeti da će krenuti sa vojnim operacijama u istočnoj LIbiji tj. napadima na obalni grad Sirte, smješten između Tripolija i Bengazija koji je glavno uporište pučista.

Prošle sedmice je otkriveno 11 masovnih grobnica u Tarhuni, nakon što su se Haftarove milicije povukle iz grada zajedno sa oko 2.500 ruskih plaćenika koje je u Libiju rasporedila Rusija. Više od 150 tijela, uključujući žene i djecu, ekshumirano je, što je potaknulo pozive UN-a da Međunarodni krivični sud izvrši istragu.

Analitičari kažu da nije jasno šta Rusija smatra teritorijalnom crvenom linijom, koja bi, ukoliko bude  pređena, mogla navesti Moskvu da pošalje više “plaćenika” i vojne opreme u Libiju, kako bi uspostavili balans protiv Turske.

Zapadni analitičari tvrde kako Moskva više nije zainteresovana za dominantnu Haftarovu pobjedu u Libiji, već samo “zamrznuti sukob”

„Rusija nije zainteresovana za konačnu pobjedu nijedne strane“ u Libiji, uključujući pobjedu Haftara. “Ukoliko bilo koja zaraćena strana postigne vojnu pobjedu u Libiji, Rusija bi mogla biti stavljena na stranu ili marginalizirana”, rekao je analitičar Sergey Sukhankin, govoreći tokom okruglog stola kojem je bila domaćin fondacija Jamestown.

Interes Moskve je nastavak “zamrznutog konflikta”, što bi Moskvi omogućilo da ostane “značajan igrač” u podijeljenoj Libiji, zaključio je Sergey Sukhankin.

Ali, čini se da GNA želi iskoristiti svoju vojnu prednost jer je libijski premijer Fayez al-Sarraj je govorio o važnosti borbe “za cijelu domovinu.”

GNA vidi mogućnost pobjede protiv pučističkih snaga, dok istovremeno ima neupitnu podršku Turske, čak i kada je Rusija u pitanju.

Nakon što je Rusija rasporedila svoje borbene avione u Libiju, turska vojska izvela je masovnu zračnu i pomorsku vojnu vježbu, pokazujući tim da je spremna obarati ruske avione ukoliko ugroze turske interese i trupe u Libiji. Pored toga, Turska je najavila uspostavljanje vojnih baza u Libiji, što je najveći strah Haftarovih saveznika.

Koliko je Rusija “zaglavila” u Libiji, najbolje pokazuje poziv u pomoć ruskog ministra vanjskih poslova i velikog “kritičara zapada”, koji sada traži pomoć od SAD-a.

Autor: F.T

 

 

 

 

Podijelite:

Komentariši