Rusija je u subotu izjavila da će pružiti “potrebnu” pomoć Jerevanu u sukobu sa Azerbejdžanom, zbog okupiranog regiona Nagorno-Karabaha, samo ukoliko se borbe preliju na teritoriju Armenije
“Rusija će pružiti Jerevanu svu potrebnu pomoć ako se sukobi budu odvijali direktno na teritoriji Armenije”, saopćilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova, pozivajući zaraćene strane da odmah zaustave sukobe.
Ranije u subotu, premijer Armenije, Nikol Pašinijan, zatražio je od ruskog predsjednika Vladimira Putina da započne “hitne” konsultacije po pitanju sigurnosti, usred sukoba s Azerbejdžanom, nakon što se novim pregovorima nije postigao prekid vatre.
Pašinijan je poslao pismo Putinu, nakon što Armenija i Azerbejdžan nisu uspjeli postići novi prekid vatre u sukobu oko Nagorno-Karabaha, tokom pregovora u Ženevi u petak, dok su se borbe nastavljale preko noći i u subotu ujutro.
Saopćenje, koje je objavilo armensko ministarstvo vanjskih poslova, izazvalo je strah od eskalacije u borbama između Armenije i Azerbejdžana.
Armenija i Azerbejdžan duže od mjesec dana sudjeluju u žestokim borbama oko Nagorno-Karabaha, regije Azerbejdžana koju je okupirala Armenija nakon raspada Sovjetskog Saveza.
U eskalaciji sukoba stradalo je više od hiljadu ljudi, a svjetske sile do sada nisu uspjele nagovoriti nijednu stranu da odustane od sukoba.
Rusija je u prošlosti uspostavila vojnu bazu u Armeniji, s kojom ima zajednički odbrambeni sporazum o pružanju vojne pomoći, ukoliko Armenija bude napadnuta.
“Premijer Armenije zatražio je od ruskog predsjednika da započne hitne konsultacije s ciljem utvrđivanja vrste i iznosa pomoći koju Ruska Federacija može pružiti Armeniji kako bi osigurala njenu sigurnost”, navodi se u saopćenju armenskog Ministarstva vanjskih poslova.
Rusija je ranije objavila da se njen odbrambeni sporazum s Armenijom ne proteže na okupiranu regiju Nagorno-Karabaha.
Ali Pašinijan je u svom pismu Putinu rekao da se neprijateljstva približavaju armenskim granicama i ponovio da azerbejdžanski saveznik Turska podržava Baku, navodi se u izjavi.
Zatražio je pomoć Moskve pozivajući se na bliske veze dvije zemlje i ugovor iz 1997. godine o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći.
Predsjednik Azerbejdžana prethodno je izjavio da ako bude agresije na Azerbejdžan, da će se u sukobe uključiti i turski lovci F-16.
“Često me pitaju: Šta ovdje rade turski F-16? Umoran sam od odgovora. Ako imate satelite, pogledajte, budite sigurni da su na zemlji, a ne na nebu. Došli su ovdje da sudjeluju u vježbama i ostali su ovdje kada je rat započeo. Naša braća Turci ostavili su ih zbog moralne podrške Azerbejdžanu. Ali, ako bude vanjske agresija na Azerbejdžan, vidjet će ove F-16 u zraku,” poručio je prethodno Alijev.
Azerbejdžan i Armenija su u žestokom sukobu oko Gornjeg Karabaha, otkako su armenski separatisti uz podršku Jerevana okupirali planinsku provinciju u ratu devedesetih godina, u kojem je poginulo 30.000 ljudi.
Trenutni sukobi izbili su 27. septembra i borbe traju uprkos ponovljenim međunarodnim pokušajima da se osigura prekid vatre.
Zaraćene strane tri puta su se složile o prekidu vatre tokom nedavnih pregovora uz posredovanje Rusije, Francuske i Sjedinjenih Država, ali primirje je brzo propalo.
Zabilježeno je više od 1.200 mrtvih s obje strane od početka borbi, ali vjeruje se da je stvarni broj poginulih znatno veći.
