Proruske snage izgubile na izborima u Armeniji: Pašinjan ostaje na vlasti

Nikol Pašinjan, dosadašnji i budući premijer Armenije (Foto: Twitter)

Armenski premijer Nikol Pašinjan proglasio se pobjednikom na vanrednim parlamentarnim izborima koje je raspisao u nastojanju da ublaži političku krizu, nakon poraza u ratu protiv Azerbejdžana u novembru


Stranka premijera Nikola Pašinjana osvojila je 53,9 posto glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima, daleko ispred saveza bivšeg lidera Roberta Kocharyana sa 21 posto, prema rezultatima na osnovu glasačkih listića sa 100 posto prebrojanih biračkih mjesta. Pašinjan je nekoliko sati ranije odnio pobjedu na osnovu ranih rezultata u ponedjeljak.

Kočarjanov izborni blok, kojeg podržava Moskva, rekao je da neće priznati Pašinjanove pretenzije za pobjedom, koje su uslijedile kada je prebrojano samo 30 posto glasova.

  Posjeta premijera Pašinjana Francuskoj, i njegov susret sa francuskim predsjednikom Macronom (Foto: Twitter)

“Stotine signala sa biračkih mjesta koji svjedoče o organiziranim i planiranim falsifikatima služe kao ozbiljan razlog nepovjerenja”, navodi se u izjavi bloka, dodajući da neće “priznati” rezultate dok se ne itraže”kršenja” izbornog procesa.

Ranije u nedjelju navečer, glavno tužiteljstvo priopćilo je da je zaprimilo 319 prijava o narušavanjima izbornog procesa. Saopćilo je da je otvorilo šest krivičnih istraga, a sve su se odnosile na primanje mita tokom kampanje.

Glasanje je pažljivo praćeno iz Rusije, kao i Azerbejdžana i Turske, koja je prošle godine podržala Azerbejdžan u šestosedmičnom ratu sa ciljem oslobađanja regije Nagorno-Karabaha.

Uprkos teškoj vrućini, glasalo je gotovo 50 posto od oko 2,6 miliona birača sa pravom glasa, saopćili su izborni zvaničnici. Neki posmatrači rekli su da je odaziv u državi od tri miliona ljudi veći od očekivanog.

Kandidat Robert Kočarjan je i sam optuživan za namještanje predsjedničkih izbora i organizovanje smrtonosnog nasilja protiv demonstranata 2008. godine.

Jedan od glasača, Anahit Sargsyan, izjavila je da je premijer, koji je predvodio mirne proteste protiv korumpirane elite 2018. godine, zaslužio još jednu šansu. Tvrdi da se boji povratka stare garde koja se optužuje za pljačku zemlje.

“Glasala sam protiv povratka na staro”, izjavila je 63-godišnja bivša učiteljica.

Kritike zbog ratnog poraza

Kritičari optužuju Pašinjana za to što je Azerbejdžan ustupio teritoriju u Karabahu, potpisujući ponižavajući sporazum o primirju, optužujući ga za neuspjeh u provođenju reformi.

Pašinjan je rekao da je morao pristati na mirovni sporazum s Azerbejdžanom, uz posredovanje Moskve, kako bi se spriječili daljnji ljudski i teritorijalni gubici. Više od 6.000 ljudi ubijeno je prošle jeseni u šest sedmica borbi oko Nagorno-Karabaha.

1991. godine armenska vojska okupirala je Nagorno-Karabah, odnosno Gornji Karabah, međunarodno priznat kao azerbejdžanska teritorija, i sedam susjednih regija.

U septembru 2020. godine armenska vojska je pokrenula napade na civile i azerbejdžanske snage i prekršila nekoliko humanitarnih sporazuma o prekidu vatre.

Tokom naknadnog 44-dnevnog sukoba koji je završen sporazumom potpisanim 10. novembra, Azerbejdžan je oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela od armenske okupacije. Azerbejdžan i Turska su priželjkivali novu pobjedu Pašinjana, nadajući se da će tako nastaviti sa provođenjem sporazuma o prekidu vatre, i uspostavljanjem koridora između azerbejdžanske enklave Nahčivan i Azerbejdana, preko teritorije Armenije.

Podijelite: