Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Kavkaz

Premijer Armenije poziva ljude da se usprotive “pokušaju vojnog puča”

Premijer Armenije Nikol Pašinjan sa premijerom Singapura u Jerevanu (Fotografija: Twitter)

Armenski premijer govorio je o vojnom puču u četvrtak nakon što je vojni generalštab zahtijevao da odstupi sa dužnosti, nakon višemjesečnih protesta izazvanih porazom te države u sukobu oko Nagorno-Karabaha

Generalštab je izdao izjavu u kojoj poziva na ostavku premijera Pašinjana, koju su potpisali najviši vojni oficiri. Potez je pokrenula Pašinijanova odluka ranije ove sedmice da smijeni prvog zamjenika načelnika Generalštaba.

Pašinjan je izjavu vojske opisao kao “pokušaj vojnog puča” i naredio smjenu načelnika Generalštaba.

Do događaja je došlo nakon što je Armenija ove sedmice zabilježila nagli porast u demonstracijama na kojima se traži ostavka Pašinjana.

Protesti protiv sporazuma o primirju s Azerbejdžanom zbog regije Nagorno-Karabaha. Jerevan, Armenija, 12. novembar 2020. godine (Fotografija: AFP)

Protesti protiv Pašinjana započeli su u novembru nakon što je s Azerbejdžanom potpisao sporazum o prekidu vatre kojim je ustupio teritoriju okupiranu od strane armenskih snaga. Dogovorom je okončan šestosedmični rat oko separatističke regije Nagorno-Karabaha, u kojem su hiljade ljudi poginule.

Spor s Azerbejdžanom oko separatističke teritorije trajao je decenijama.

2018. godine Pašinijan se istaknuo kao vođa demonstracija širom zemlje protiv tadašnjeg političkog establišmenta, zahtijevajući zaustavljanje korupcije i demokratizaciju Armenije.

Parlament ga je izabrao za premijera nakon što je blok koji je vodio dobio 70,4% glasova na izborima održanim u decembru 2018.godine.

Odnosi između bivših Sovjetskih republika, Azerbejdžana i Armenije, napeti su od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, teritoriju priznatu kao dio Azerbejdžana i sedam susjednih regija.

Novi sukobi izbili su 27. septembra prošle godine i okončani su primirjem, uz rusko posredovanje, šest sedmica kasnije.

Armenska vojska započela je napade na civile i azerbejdžanske snage i prekršila tri humanitarna sporazuma o prekidu vatre tokom 44-dnevnog sukoba.

Nakon skoro 30 godina, Azerbejdžan je uspio osloboditi svoje teritorije od ilegalne okupacije. Jerevan je poražen i bio je prisiljen potpisati sporazum o prekidu vatre s Bakuom kojim je okončan sukob u Nagorno-Karabahu 10. novembra.

[custom-related-posts title=”Pročitajte još” none_text=”None found” order_by=”title” order=”ASC”]

 

Pašinjan je izjavio da je potpisao “bolan” sporazum koji je Azerbejdžanu omogućio da preuzme kontrolu nad regijama koje je oslobodio u borbama.

Dok je Azerbejdžan usred teških borbi oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela, Armenci su bili primorani predati i druge teritorije prema sporazumu, koji nadgledaju i Rusija i Turska.

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021