Nakon niza tekstova na temu „Digitalnog svjetskog poretka” i posljednjih dešavanja u SAD-u, danas ću analizirati stvari iz jedne sasvim druge perspektive.
Svjedočimo velikim promjenama u svijetu koje većina ljudi ne zapaža. Na osnovu objava u brojnim medijima i na društvenim mrežama, svjedočili smo ubistvu jednog crnca od strane američkog policajca koji je bijelac.
Generalno komentari većine ljudi idu u smjeru kako se u Americi ovo i prije događalo, kako je stotinama godina unazad postojalo robovlasničko društvo, kako na crnačku populaciju u SAD-u i danas gledaju kroz ove događaje.
Međutim, kada pogledamo kroz američku historiju, prvi Britanski brod sa afričkim robovima u SAD stiže davne 1619. godine.
Između 1861 i 1865. godine događa se rat između konfederacije južnih robovlasničkih država i sjeverne unije u današnjim Sjedinjenim Američkim državama. Porazom juga u ovom ratu ukida se i ropstvo.
Američki predsjednik Abraham Lincoln koji se usudio ukinuti ropstvo, nakon toga biva ubijen.
Ukidanjem ropstva nisu završeni progoni crnačke populacije, američka historija bilježi brojne događaje sve do današnjice.
Posljednji među događajima je smrt Džordža Flojda. Da li se ovdje radi samo o klasičnom rasizmu ili je pozadina nešto drugo?
Dok analiziram ovaj događaj, gledam to iz perspektive onih koji upravljaju državama, ne iz perspektive običnih ljudi.
Generalno u svijetu narodi imaju iskrene i plemenite namjere, mogu da se pobune i iskažu svoje nezadovoljstvo, na kraju situacija se nakon kratkog vremena smiri.
Ukoliko je u ovakvu pobunu i proteste upletena neka treća strana poput tajnih službi ili ogranizacija, onda ova pobuna može dodatno da se rasplamsa i dobije drugi vremenski okvir.
Većina vas je bila svjedok brojnih državnih udara proteklih decenija od strane zapadnih država širom svijeta, zar ne?
Ukoliko želite konkretan primjer onda je to „dobrotvor“ Džordž Soroš, čije fondacije su protjerane iz Rusije, Mađarske i drugih država.
Upravo je Soroš osoba koja stotine miliona dolara godinama donira u razne svrhe brojnim „ranjivim“ skupinama poput crnačke populacije u SAD-u.
Neko to vidi kao koristan humanitarni rad, međutim, ja tu vidim uspostavljanje organizacije koja potencijalno može biti iskorištena protiv određene države, recimo SAD-a u ovom slučaju.
Analizirajmo detalje slučaja smrti Džordža Flojda. Vi zaključite da li je događaj slučajan ili ipak pažljivo isplaniran!
Analizom ovakvih događaja uvijek prvo analiziram sudionike događaja, kasnije generalno situaciju u regiji i državi dešavanja, onda slične događaje u prošlosti, koji u ovom slučaju postoje.
Analizom osumnječenih policajaca iz Flojdovog slučaju ističe se ime policajaca Tou Thao. Ko je ovaj policajac?
Njegova žena kao i on sam vode porijeklo iz Azije, tačnije iz Vijetnama tj. Hmong klana. Za vrijeme rata u Vijetnamu, Hmong klan sarađivao je sa američkom obavještajnom službom CIA, pod čijim kišobranom su kasnije članovi klana prebačeni u SAD.
Prema medijskim informacijama ubijeni Floyd i policajac koji mu je koljeno naslonio na vrat radili su skupa u istom noćnom klubu.
Da li je moguće ovoliko slučajnosti? Ili neko ovaj događaj koristi kao „fitilj“ za nešto daleko veće?
Radi se o rasizmu na prvi pogled, međutim, rasizam djeluje samo kao sredstvo da se zapali fitilj koji je zahvatio cijeli svijet.
Direktor svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom izjavio je kako podržava „Globalni pokret“ protiv rasizma, pozvao je demonstrante da drže odstojanje od jedan metar i da nose zaštitne maske.
Međutim, ono što ovdje na prvi pogled privlači pažnju je riječ „Globalni“, protesti se jesu raširili i u Evropu, ali zašto?
Da li je to u Evropi narod odjednom postao „osjetljiv“? Dok godinama gledamo izbjeglice i djecu kako se utapaju u vodama Mediterana, dok decenijama gledamo brojne ratove u kojima milioni civila stradaju, nije se čuo ozbiljan glas iz Evrope, zar ne?
Zbog toga sam mišljenja kako su protesti u Evropi istovremeno organizovani kao i oni u SAD-u.
U prethodnom tekstu o pozadini događaja u SAD-u pisao sam o „Paganskom mehanizmu“, koji je prvo okupirao Evropu, dok je kasnije isto učinjeno i u SAD-u.
Izaziva se globalni bunt protiv dosadašnjeg javnog sistema sigurnosti tj. policijskih organizacija u svijetu. Dosadašnji sistem sigurnosti žele zamijeniti „Socijalnim kreditnim sistemom“, kakav trenutno postoji u Kini
Za proteste u Evropi i SAD-u, ukoliko bi slijedili logiku većine ljudi, možemo naći brojne povode i razloge zbog kojih se događaju. Upravo je crnačka populacija u SAD-u najviše stradala od trenutačne pandemije virusa, upravo su crnci najviše ostajali bez posla i šire.
Glavni cilj protesta koje gledamo u svijetu je preispitivanje javne sigurnosti ili bezbjednosti u državama širom svijeta.
U SAD-u je ovaj proces već otpočeo, brojni američki političari govore o tome i prave nacrte prijedloga zakona u smjeru preispitivanja nadležnosti policije. Ovdje se radi o političarima Demokratske stranke prvenstveno. Počelo je sa protestima protiv rasizma, ali gotovo je sigurno da će se završiti u ovome smjeru.
Ali šta je ono što žele promijeniti u dosadašnjem sistemu javne sigurnosti?
U Kini godinama postoji sistem pod nazivom „Socijalni kreditni sistem“ ili „Društveni rejting građana“, upravo ovakav sistem sigurnosti žele uvesti u ostatak svijeta.
Radi se o sistemu potpunog nadzora kojim upravlja vještačka inteligencija.
U novom sistemu policija neće imati ulogu poput one koju je do sada imala, policija više neće imati potrebe da istražuje kršenja zakona pojedinaca jer će sistem, koji se uvodi, sve to uraditi. Vještačka inteligencija koja istovremeno nadzire i prati više od milijardu ljudi u Kini, uz pomoć nekoliko stotina miliona nadzornih kamera i drugih metoda, ljudima izriče kazne i sankcije za razne vrste prekršaja.
Policija ovdje ima ulogu sprovođenja zakona ali ne i mogućnost da ga preispituje i odlučuje o kaznama. Policija će izgubiti mogućnosti samoinicijative, jer prekršaj počinioca će već biti određen od strane vještačke inteligencije.
Ali ovdje nećemo detaljno ulaziti o priču o novom sistemu sigurnosti.
Drugim talasom pandemije, koji će globalisti velikom vjerovatnoćom donijeti na jesen i zimu, planiraju zadati konačni udarac sistemu javne sigurnosti nacionalnih država. O čemu se radi?
Prema razmišljanju globalista, da bi svijet prihvatio novi digitalni poredak, novi sistem sigurnosti koji drži pod stalnim nadzorom gotovo svakog čovjeka, dosadašnji sistem države mora doživjeti kolaps.
SAD se povlači iz UN-ovih institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije, iz klimatskog sporazuma iz Pariza. Da li je SAD ovdje u sukobu sa UN-om?
Unutar SAD-a postoje dvije sukobljene strane, jedna su Globalisti pod čijom kontrolom je ujedno i UN i Demokratska stranka u SAD-u, drugi su republikanci, američki kapitalisti i nacionalisti koje predstavlja predsjednik Trump.
U SAD-u kapitalisti drže zemlju, fabrike, sistem javne sigurnosti. Ukoliko dođe do urušavanja policijskog sistema, kako će održati svoje poslove? Jer globalisti kapitalizam žele zamijeniti “digitalnom globalizacijom”.
Pod kontrolom globalista u SAD-u nalazi se najniži sloj naroda, svjetski lanac trgovine i opskrbe hranom. Narod u SAD-u sada traži pravdu i hljeb više nego bilo šta drugo.
Zbog toga moje mišljanje je da će ovo biti crna zima za zapadne države. Ukoliko novi talas pandemije ponovo pogodi Evropu, gledat ćemo identične scene kao danas u SAD-u: Sukob naroda protiv policije i vojske koja će izaći na ulice evropskih gradova
Smatram kako će ponovo donijeti drugi talas virusa, kako će izazvati nestašiću hrane, što se već može naslutiti iz brojnih najava UN-a, raznih medija i prognoza.
Kao što sam rekao, novi sistem ne može biti uveden prije nego se dosadašnji uruši i doživi potpuni kolaps.
Cilj ovog teksta je da navede ljude na razmišljanje o tome šta je ono što mi možemo uraditi da ovakav crni scenarij preduhitrimo?
Brojne države u Evropi već ozbiljno rade na ovim pripremama, dok su države poput Kine i Turske gotovo spremne za ovakav razvoj situacije.
Autor: Tarık BaşTürk
