Pentagon zatražio odobrenje Bajdenove administracije za udare protiv iranskih milicija u Iraku

Pripadnici šiitskih milicija, poznatih kao Narodne mobilizacijske snage, paradiraju u Bagdadu u julu. Ove su se grupe pojavile kao najmoćnija vojna sila u Iraku i vrše kontrolu nad mnogim „oslobođenim“ sunitskim područjima. (Fotografija: HADI MIZBAN / AP)

Pentagon želi uzvratiti na napade proiranskih milicija u Iraku, dok Bajdenova administracija nastoji popraviti odnose sa iranskim režimom


Pentagon planira zatražiti odobrenje od predsjednika Bajdena za zračne udare protiv milicija koje u Iraku podržava Iran, prema izjavama dva izvora koja su upoznata sa situacijom.

Iračka zračna baza Ain al-Asad, koja je sjedište američkih snaga, našla se na meti raketnih napada u ponedjeljak. Tokom napada niko nije povrijeđen, izjavio je glasnogovornik američke koalicije za Reuters. Ovo je posljednji u nizu sličnih napada u proteklih nekoliko sedmica.

“Administracija pažljivo razmatra širok spektar odgovora na agresiju šiitskih milicija na Amerikance u Iraku”, izjavio je za Daily Caller jedan izvor.

O operativnom planu i raznim opcijama razgovarat će se s Bijelom kućom putem Vijeća za nacionalnu sigurnost, prema izjavi drugog izvora upoznatog s ovim pitanjem.

Ova osoba rekla je da će zvaničnici Pentagona uskoro zatražiti Bajdenovo odobrenje za udare, ali nisu mogli precizirati određeni vremenski okvir. Prvi izvor upoznat sa situacijom sugerirao je da će se sastanak održati u petak, 28. maja, iako to nije zvanično potvrđeno.

Qasim Muslih, koji je šef Narodnih mobilizacijskih snaga (PMF) u provincije Anbar, navodno je uhapšen ove sedmice u vezi s optužbama za nekoliko napada na sjedišta američkih snaga, uključujući i one na zračnu bazu Ain al-Asad. PMF se sastoji uglavnom od šiitskih milicija koje podržava Iran, a SAD ga smatraju masovnom sigurnosnom prijetnjom na Bliskom istoku, navodi Reuters.

Izvještaji tvrde da je hapšenje podstaklo borce PMF-a da nakratko preuzmu kontrolu nad ulazom u zelenu zonu, u kojoj se nalazi američka i druge strane ambasade. Incident se smirio nakon što je Muslih navodno predan PMF-u, iako je ured premijera to osporio, navodi The New York Times.

Nejasno je hoće li Biden odobriti prijedlog Pentagona. Predsjednik je nagovijestio podršku u otopljavanju odnosa s iranskim režimom, izrazivši interes za ponovno pridruživanje iranskom nuklearnom sporazumu. Napori na popravljanju odnosa su težak izazov za predsjednika čiji je prethodnik, bivši predsjednik Donald Trump, dao odobrenje za likvidaciju generala Suleimanija 2020. godine.

Iran je iskoristio svoj položaj da sporadično napada američke vojnike i objekte, što ukazuje da bi se SAD trebale suzdržati od provociranja Irana. Štaviše, Iran je također koristio svoje posredničke grupe da zaprijeti Turskoj i zaštiti PKK

Iranci teže potpunoj kontroli nad Irakom i izguravanjem potencijalnih rivala poput SAD-a i Turske. Ovu strategiju često nazivaju iranskim stvaranjem takozvanog ‘šiitskog polumjeseca’ nad Bliskim istokom.

Od Iraka do Sirije i Libanona, Teheran želi imati direktan utjecaj na sudbinu ovih zemalja i njihovog naroda putem posredničkih grupa, kako vojnih, tako i političkih.

Kao dio ove strategije, Iran je izgradio uvezan put i lanac opskrbe, od Teherana pa sve do uporišta Hezbollaha u Libanonu. Granični prijelaz između Sirije i Libanona u potpunosti kontroliraju Hezbolah i snage lojalne Iranu.

Međunarodni aerodrom u Damasku i okolini kontrolira Iran. Rutu od Damaska ​​do iračko-sirijske granice kod Abu Kamala u Deir Ezzoru kontroliraju šiitske milicije koje podržava Iran.

Iračku stranu granice sve do Basre i Bagdada kontroliraju milicije koje podržava Iran. U stvarnosti, granica između Iraka i Sirije i granica između Libanona i Sirije postoje samo na papiru. Milicije dolaze i odlaze kako žele.

Historijski gledano, sirijsku stranu granice s Irakom naseljavali su sunitska arapska plemena. Ova plemena su bila žestoki protivnici Irana, ali kako su njihove teritorije došle pod kontrolu ISIL-a, Iran je to iskoristio kako bi preuzeo kontrolu nad regijom. Trenutno je u Deir Ezzoru prisutno nekoliko različitih šiitskih milicija.

Sve ove milicije nalaze se zapadno od rijeke Eufrat. Istok kontroliraju SAD i YPG, ali ta kontrola spriječava Iran samo u pristupu relativno malom naftnom polju. Međutim, ne ometa niti ugrožava iranski put opskrbe od Teherana do Bejruta. Štaviše, YPG nije neprijateljski akter za Iran.

Do danas SAD nisu ometale zračnu liniju opskrbe od Teherana do Damaska. Poznato je da je Iran godinama dostavljao oružje, municiju i militante kako bi ojačao Assadov režim. Svaki od letova izvršen je koristeći irački zračni prostor.

U Iraku su SAD, svojom voljom ili ne, tokom godina osnaživale Iran, toliko da SAD oklijevaju da se suprotstave Iranu u Iraku danas.

Podijelite: