Armenija je u srijedu objavila da je zemlja spremna za vođenje razgovora o popravljanju odnosa s Turskom.
Nakon skoro tri decenije bez diplomatskih odnosa i zatvorene granice, lideri dvije zemlje daju pozitivne signale kako je normalizacija između Armenije i Turske moguća, uprkos regionalnim izazovima i nedavnim događajima.
Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je da nedavne izjave predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana predstavljaju “priliku za razgovor o rješavanju odnosa”.
“Spremni smo za takvu diskusiju”, rekao je Pašinjan na sjednici vlade.
Erdogan je prošlog mjeseca rekao da je Ankara voljna raditi na normalizaciji odnosa s Armenijom ako Jerevan “izjavi svoju spremnost da krene u tom smjeru”. Armenija i Turska nikada nisu uspostavile diplomatske veze, a njihova zajednička granica zatvorena je od devedesetih godina.
Njihovi odnosi su se nedavno pogoršali zbog turske podrške Azerbejdžanu, koji je prošle godine vodio rat s Armenijom i uspio da oslobodi okupirani region Nagorno-Karabaha i susjedna područja.
Rat između Armenije i Azerbejdžana odnio je oko 6.500 života. Rusija je posredovala prekidu vatre na osnovu kojeg je Jerevan bio obavezan ustupiti dijelove teritorije koju je decenijama nezakonito okupirao.
Pašinjan je u srijedu naglasio važnost otvaranja regionalnih transportnih linija, rekavši: “radi se o pretvaranju naše regije u raskrsnicu koja povezuje zapad i istok i sjever i jug”.
Armenija i Turska su 2009. godine potpisale sporazum o normalizaciji odnosa, što je trebalo dovesti do otvaranja njihove zajedničke granice. Jerevan nikada nije ratificirao sporazum, a 2018. godine je odustao od procesa normalizacije.
Uloga Rusije
Analitičari i zvaničnici iz cijele regije kažu da je ovaj put mogućnost obnove odnosa bliža nego ikad. Ipak, ostaju pitanja o potencijalnoj ulozi koju bi Rusija mogla odigrati.
Turska i Armenija uspostavile su diplomatske odnose 1991. godine, neposredno nakon nezavisnosti Armenije, poslije raspada Sovjetskog Saveza. No, Ankara je prekinula odnose dvije godine kasnije, tijekom rata između Armenije i Azerbejdžana, kao odgovor na armensku okupaciju azerbejdžanskih teritorija koje okružuju bivšu sovjetsku autonomnu oblast Nagorno-Karabah.
Od tada, istočna i zapadna granica Armenije – s Azerbejdžanom i Turskom – ostale su zatvorene, ostavljajući Armeniji samo dva izlaza prema ostataku svijeta: Gruziju i Iran. Čini se da iako se Azerbejdžan u prošlosti protivio normalizaciji između Ankare i Jerevana, ovaj put to možda neće biti slučaj.
Većina armenskih analitičara i zvaničnika smatra da bi Jerevan trebao nastaviti s normalizacijom s Ankarom jedan na jedan, bez miješavanja Rusije, Azerbejdžana ili bilo koga drugog. U međuvremenu, čini se da je Turska više zainteresirana za normalizaciju u okviru svoje predložene platforme “3+3”, regionalnog tijela koje čine države Južnog Kavkaza i njihovi susjedi: Armenija, Azerbejdžan i Gruzija, plus Iran, Rusija, i Turska.
Ruski zvaničnici nedavno su pozitivno govorili o novoj retorici između zvaničnika Armenije i Turske i izrazili su spremnost da pomognu. Neki dužnosnici u Jerevanu smatraju da bi rusko uključivanje moglo pomoći s obzirom na to da je domaća opozicija, koja je općenito pro-ruska, vodila kampanju protiv ideje normalizacije.
Drugi u Jerevanu, međutim, smatraju da će Rusija vjerovatno igrati negativnu ulogu, s obzirom na nestabilnu prirodu odnosa između Ankare i Moskve. Bilo kako bilo, izjave iz Ankare i Jerevana daju nadu da je mir na Kavkazu i dalje jedna od ozbiljnih opcija.
