U protekloj godini dana, Bill Gates je postao najveći zemljoposjednik u Sjedinjenim Državama, dok je Gates fondacija istovremeno postala najveći finansijer najveće banke sjemena u Norveškoj.
Šta se događa u prehrambenom sektoru?
Šef Svjetskog programa za hranu David Beasley je proteklih dana dao interesantnu izjavu za medije. Rekao je kako u 2021. godini dolazi “pandemija gladi” širom svijeta.
Već neko vrijeme brojni svjetski stručnjaci upozoravaju kako su sa pojavljivanjem sadašnje Covid-19 pandemije ozbiljno narušeni lanci opskrbe hranom širom svijeta.
Činjenica je da već danas širom svijeta od gladi, na godišnjem nivou, umire veći broj ljudi nego što je to slučaj sa bilo kojom drugom bolesti i virusom.
Ulaz u globalnu banku biljnog sjemena Svalbard (Fotografija: Riccardo Gangale)
Na arktičkom arhipelagu Svalbard, u Norveškoj, prikupljeno je preko 860.000 različitih sorti domaćeg sjemena iz cijelog svijeta.
Glavni finansijeri ove banke su fondacije Rockefeller i Gates fondacija.
Podsjetit ću da su Rockefeller i Gates fondacija još od 2010. te 2018 i 2019. godine vršili ispitivanja i istraživanja vezano za potencijalnu pandemiju virusa, koja bi, kako su oni tvrdili, u budućnosti mogla zadesiti svijet.
Bill Gates je godinama unazad u svojim javnim istupima najavljivao kako će svijet možda biti pogođen pandemijom.
Danas slične izjave možemo čuti od Bill Gatesa ali ovaj put se ne radi o virusu već o hrani, tačnije mesu. Gates tvrdi da bi bogate države trebale preći na vještački proizvedeno meso tj. alternativni protein.
Gates tvrdi kako vještački protein može smanjiti negativni efekat klimatskih promjena.
Brojni naučnici također smatraju kako su goveda jedan od uzroka porasta metana u atmosferi, za koji tvrde da izaziva klimatske promjene.
„Osobno vjerujem da se količina metana povećala zbog više krava i zbog sve toplijih i vlažnijih močvarnih područja”, mišljenje je profesora i publiciste Euena Nisbeta.
Iako Bill Gates važi za jednog od najbogatijih tehnoloških gurua u svijetu, on je istovremeno jedan od najvećih investitora u razvoj vakcina ali i genetski modifikovanog sjemena u svijetu.
Koji je Gatesov motiv?
Bill Gates je u Ugandi otpočeo sa jednim interesantnim programom, investirao je blizu 15 miliona dolara u genetski modifikovane banane, koje su obogaćene A vitaminom.
U današnjoj Africi gotovo da više ne postoje zemljoposjednici koji uzgajaju voće i povrće sa organskim sjemenom.
Može se steći utisak kako u svijetu postoje određeni lobi koji nastoji potpuno ovladati industrijom biljnog sjemena, te svijet preusmjeriti na isključivo genetski modifikovano sjeme.
Pored samog čovjeka, današnje domaće životinje se također hrane genetski modifikovanom hranom, obogaćenom raznim vrstama vještačkih hormona, kako bi se povećala njihova masa.
Neki ljudi vjeruju da promjena DNK kod biljaka ili životinje značajno utječe na šanse da osobe koje ih konzumiraju razviju rak. Ali trenutno istraživanje o zdravstvenim rizicima od geneteski modifikovane hrane nisu jasna. Drugim riječima, istraživači ne mogu ili ne žele potvrditi da li GMO hrana povećava rizik od raka ili ne.
Bill Gates tvrdi kako u svijetu postoji nestašica hrane, što je navodno glavni motiv za njegova istraživanja i projekte u prehrambenoj industriji. Ali da li su stvar baš onakve kakvim se predstavljaju?
Kriza u lancu opskrbe i nestašica osnovnih prehrambenih namirnica postala je očita sa dolaskom pandemije virusa. Na početku pandemije, Rusija je potpuno bila obustavila izvoz pšenice, dok je Kina preuzela vodeću ulogu u njenom izvozu u Egipat i brojne druge države.
Međutim, pored toga što je pandemija donijela sa sobom RNK vakcine, za koje se tvrdi da ne mogu utjecati na promjene DNK koda čovjekovog organizma, sve više se susrećemo i sa genetski modifikovanim sjemenom i hranom.
Posljedice nestašice hrane i poremećaja u lancima opskrbe neminovno će dovesti da promjena u prehrambenim navikama čovjeka, koji će biti primoran okrenuti se vještačkoj i genetski modifikovanoj hrani, koja može ostaviti vrlo negativne efekte po zdravlje čovjeka.
Najave o “pandemiji gladi” nisu bezazlene i trebaju biti ozbiljno shvaćene
U posljednjoj deceniji, širom Zapadnog svijeta pa i u našoj regiji Balkana primjetan je trend pada obradivih površina, te se većina namirnica uvozi izvana. Sa UN-ovom agendom 2030, koja se sastoji od “ciljeva održivog razvoja”, gotovo ni u jednoj državi neće ostati organsko sjeme, ukoliko se ovaj trend nastavi.
Ako pogledamo iz nekih drugih uglova, brojne države koju su već danas ovisne o uvozu hrane i sjemena, doći će u situaciju potpune ovisnosti o nekoliko globalnih kompanija koje iz godine u godinu ovladavaju globalnim tržištem sjemena.
Rješenje u ovoj situaciji na lokalnom i regionalnom nivou je domaća banka organskog sjemena, kao i planska domaća proizvodnja osnovnih životnih namirnica, prilagođena po regijama, zasnovana na domaćim potrebama kao i izvozu.
Kina i Turska, uključujući i neke druge države to već čine, idući čak i korak dalje od toga tako što širom Afrike i drugih kontinenata, uključujući i Evropu, zakupljuju plodnu-obradivu zemlju na kojoj se uzgajaju brojne kulture.
Razloga za brigu itekako postoji, ukoliko ne preduzmemo određene korake u ovom smjeru, dugo najavljivana pandemija gladi bi nas neizbježno mogla zadesiti.
Autor: F.T
[custom-related-posts title=”Povezano” none_text=”None found” order_by=”title” order=”ASC”]
