Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Analize i mišljenja

Ovako je probijena blokada u Mediteranu postavljena od strane 12 država, koji je naredni korak Turske?

Godina je 2009, u mjesecu Martu do Ankare stižu povjerljive informacije, između Grčke i grčkog dijela Kipra traju pregovori o zajedničkim energetskim planovima u istočnom Mediteranu.

Istovremeno Grčka postepeno povečava napetost sa Turskom u Egejskom moru. Dolazi do napetih susreta između obalskih straža grčke i turske mornarice.

Turska država procjenjuje kako postoje širi planovi o tome da se Turska stjera i ograniči u mali dio mora uz svoju obalu.

29. Novembar. 2010 godine, premijer Erdogan planira putovanje u Libiju sa ciljem da se stavi potpis na ugovor između Turske i Libije o budućoj zajedničkoj ekonomskoj zoni.

Plan ekonomske zone predložen od turske strane

Erdogan prezentuje plan koji je pripremljen Libijskoj vladi.

Nakon što je ostvaren napredak u dogovorima između Turske i Libije, u Libiji se događa pobuna i državni udar, pregovori se prekidaju. Podmukla ruka našla se između Turske i Libije.

Godina je 2016. u Ankaru stiže važan obavještajni izvještaj, nedugo nakon toga u Ankari se održava važan sastanak. Situacija je sljedeća: Kiparski grci ubrzano kreću u dogovore sa Grčkom, Izraelom, Egiptom. Na Kipar dolaze francuski i italjinaski odbori za pregovore o budućim energetskim poduhvatima.

Predsjednik Erdogan saziva hitan sastanak.

U Junu 2016. dolazi ponovo do sastanka u turskom generalštabu vezano za Grčku i energetske izvore koje nastoje okupirati. Ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu i sadašnji ministar odbrane Hulusi Akar prave važne procjene o budućim potezima.

Plan da izvrše pritisak na Tursku i natjeraju je da odustane od istočnog Mediterana

1. Na sjeveru Sirije uspostavit će se državica YPG/PKK, tim potezom istočna turska granica doći će u stanje opsade, PKK unutar Turske dobit će veliku podršku i pobuna unutar Turske će otpočeti.

2. Dok se ovo događa na istoku Turske, grčki dio Kipra sklopio bi dogovor sa Izraelom, Egiptom o ekonomskoj zoni i ostvario plan dominacije u istočnom Mediteranu.

Nakon Egipta i Izraela, ovom dogovoru priključila bi se i Grčka pa bi Turska pala u potpunu izolaciju na otvorenom moru.

U Novembru 2016. godine predsjednik Erdogan daje upute: Pod svaku cijenu moramo pokvariti ove planove!

Dok je turska vojska pripremala ulazak u Siriju, turske diplomate rasule su se na četri strane svijeta, pripremajući međunarodni teren za tursku ofanzivu.

24. Augusta 2016. turska vojska otpočela je sa operacijom „Štit Eufrata“, teroristi koji su došli na tursku granicu bivaju pometeni. Svijet ostaje u šoku, shvativši tursku odlučnost. Kasije dolaze operacije „Grana masline“ i „Izvor mira“.

30. Januar 2018. tursko ministarstvo vanjskih poslova šalje dopis u Libiju, turski zvaničnici razmatraju pomorske jurisdikcije sa libijskim zvaničnicima. Ponovo počinju da se izrađuju planovi o budućoj pomorskoj ekonomskoj zoni.

Susret predsjednika Turske sa libijskom delegacijom

5. Novembar 2018. predsjednik Erdogan nalaže ministru odbrane Hulusi Akaru da ponovo ode u Libiju, da se nastave pregovori koji su stali davne 2010. godine.

Najbrži će da pobijedi!

Budući dogovor sa Libijom ima životni značaj za Tursku koja bi uskoro mogla ostati bez izlaza u Mediteran, ukoliko brzo ne povuče poteze.

Upravo ovim dogovorom, Turska bi obezvažila sve buduće dogovore Grčke, Izraela, Egipta sa grčkim dijelom Kipra.

Turska bi ovim potezom zabila nož onima koji su Tursku stavili u obruč i sa istoka i Zapada, opsada bi na ovaj način bila razbijena.

13. Decembra. 2018 godine, libijska delegacija na čelu sa zamjenikom predsjedavajućeg, Favzijem Abdullahom dolazi u Tursku. Počinje tehnički dio crtanja pomorske granice između Turske i Libije

24. Aprila 2019 godine, ministarstvo vanjskih poslova i odbrane otpočelo je višesatni sastanak. Nakon dovršetka tehničkih procedura, prijedlog završnog ugovora o pomorskoj granici sa Libijom stavljaju pred predsjednika Erdogana.

Erdogan odobrava i traži da se ugovor što prije potpiše.

27. Septembra 2019 godine, ministar odbrane Hulusi Akar telefonski zove libijskog ministra unutrašnjih poslova Bašagu, dogovora susret libijskog odbora koji će doći u Tursku zbog finalnog potpisivanja ugovora.

Dok se ovo događa, grčka strana ne miruje, traju pregovori između Grčke, Egipta, Izraela i grčkog dijela Kipra. Cilj je što prije potpisati ugovor o ekonomskoj zoni.

Sastanak na grčkom dijelu Kipra

Ali turska strana pod liderstvom predsjednika Erdogana, ministra vanjskih poslova Čavušoglua, ministra odbrane Hulusi Akara i desetina drugih diplomata, vojnih činovnika radi danonoćno da bi pobijedili u ovoj strateški važnoj zadaći.

27. Novembra 2019 godine, u Dolmabahče palati u Istanbulu dolazi do susreta između libijske i turske delegacije. Umorni ali ponosni diplomati i vojni zvaničnici dočekuju gostujuću libijsku delegaciju. Fayez Al Sarraj, predsjednik vijeća libijske vlade nacionalnog jedinstva, dolazi u Dolmabahče palatu. Predsjednik Erdogan susreće se s njim i potpisuje ugovor o pomorskoj granici i budućoj ekonomskoj zoni.

Oni koji su krojili zamke Turskoj, sami u njih upadaju, i dave se vodama istočnog Mediterana!

Koji su naredni koraci Turske? Pisat ću u narednim tekstovima…

Autor:Tarık BaşTürk

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021